Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života. Naime, čak 90% desetogodišnjaka te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom. Dio je to rezultata istraživanja „Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj”  koje je tijekom 2019. godine provodio Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.

Ovo istraživanje prvo je takve vrste provedeno u Hrvatskoj, bazirano na metodologiji međunarodne organizacije Children's Worlds, koja se koristi u više od 40 zemalja svijeta te je međunarodno usporedivo. Svoje uvide podijelilo je 3507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija, a istraživanje je ispitivalo različite aspekte subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme te slika o sebi.

Glavni rezultati ovog istraživanja pokazuju sljedeće:

  • Više od  90% djece osjeća se sigurno kod kuće, no između 5% i 9% djece ne osjeća se sigurno na putu do škole, 11% učenika 6. razreda smatra da Hrvatska baš nije

sigurna zemlja, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada s dobi.
  • Više od 90% djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne

    • situacije u obitelji.
  • Više od 96% djece zadovoljno je svojim obiteljima, no 7% do 8% djece tvrdi da s obitelji nikad ne razgovara i ne zabavlja se

    • ili da to čini rijetko. 
  • Oko 90% djece zadovoljno je svojim prijateljima, no kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opada s

    • dobi.
  • 90%

    • učenika drugog, 88% učenika četvrtog i 76% učenika šestog razreda zadovoljno je

    time kako im je u školi, a s dobi

    opada i razina zadovoljstva stvarima koje uče u školi, drugom djecom u razredu

    te pozitivnim doživljavanjem nastavnika.
  • Stopa

    • fizičkog vršnjačkog nasilja opada s dobi, no povećava se stopa verbalnog, dok

    relacijsko nasilje ostaje na istim razinama.
  • Više od 80% djece zadovoljno je susjedstvom u kojem živi, no s dobi se smanjuje broj onih koji smatraju da

    • u susjedstvu ima dovoljno mjesta za igru ili zabavu, da postoji netko tko će im

    pomoći ako imaju problem te da su odrasli u susjedstvu dobri prema djeci.
  • Oko 90% djece zadovoljno je kvalitetom slobodnog vremena, no s dobi opada postotak onih koji svakodnevno

    • provode vrijeme vani.

    „Ovo istraživanje omogućilo je djeci iz cijele

    Hrvatske da iskažu svoje stavove o svemu što utječe na njihove živote. Ono je

    iznimno važno za daljnje praćenje dobrobiti djece u

    Hrvatskoj, u različitim okolnostima, a posebno današnjim kada se suočavamo sa zdravstvenom

    krizom i gospodarskim izazovima. Uvidi djece pomažu nam da usmjerimo svoja ulaganja

    tamo gdje je najpotrebnije i da reagiramo brže. Ni jedna generacija djevojčica i dječaka ne smije biti 'na

    čekanju' dok ne dođu bolja vremena. Djeca imaju samo jedno djetinjstvo i njega

    žive upravo sada”, poručila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

    Jedan od načina na koji UNICEF s Pravnim fakultetom radi na podizanju svijesti i unapređenju kapaciteta stručnjaka različitih profila koji rade s djecom jest uvođenje novog sveučilišnog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece. Subjektivna dobrobit pokazuje kako se osjećaju i što misle djeca. Ona je važan indikator kvalitete djetetova života i njegova psihosocijalnog razvoja. Taj izborni kolegij bit će dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nove generacije stručnjaka tako će steći neophodna znanja i vještine kako bi bili kvalitetniji izvor podrške djeci te bi ih bolje razumjeli i osnažili na njihovu putu odrastanja. 

    „Ovi rezultati predstavljaju glas djece koji trebaju čuti svi koji rade s djecom i za djecu, ali i oni koji rade s brojevima i koji odlučuju o proračunu i sredstvima potrebnim za ostvarivanje prava djece. Jer tek kroz dječju dobrobit dječja prava postaju stvarnost. Iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno je da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi. Jer ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige”, poručila je Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu.

    Tekst: Roditelji.hr
    Foto: Shutterstock