20 pravila roditelja uspješne djece

Svi želimo imati uspješnu djecu, ali nerijetko zaboravljamo kako upravo mi, roditelji, pa i naš međusobni odnos, utječu na to hoće li naša djeca postati ne samo uspješna, nego i sretna

Iako

nema recepta za to kako odgojiti uspješno dijete, psiholozi upozoravaju da

upravo roditelji, njihov međusobni odnos i odnos prema djetetu, imaju velik

utjecaj na to hoće li njihova djeca kad odrastu biti uspješna.

Evo kojih je 20 karakteristika zajedničko roditeljima uspješne djece.

1. Uključuju djecu u obavljanje kućanskih poslova

„Ako

djeca ne peru suđe, to netko mora napraviti umjesto njih“, upozorila je u

sklopu svog TED govora Julie Lythcott-Haims, bivša dekanica za brucoše

Sveučilišta Stanford i autorica knjige „Kako odgojiti odraslu osobu“. Dodala je

kako djecu ne treba oslobađati obveza u kućanstvu jer ih se tako uči da cijene

sve poslove te da svatko ponaosob mora doprinijeti boljitku zajednice. Lythcott-Haims

vjeruje da su djeca koja obavljaju kućanske poslove kasnije bolji zaposlenici,

empatičnija su i samostalnija.

2. Uče svoju djecu socijalnim vještinama

Znanstvenici

Sveučilišta Pennsylvania i Sveučilišta Duke pratili su više od 700 ljudi od njihove

vrtićke dobi do 25. godine života. Otkrili su značajnu vezu između socijalnih

vještina u vrtićkoj dobi i uspjeha postignutog 20 godina kasnije.

„Ovo

istraživanje pokazalo je da je pomoć djeci u razvoju socijalnih i emocionalnih

vještina jedna od najvažnijih stvari koje možemo učiniti za njih kako bismo ih

pripremili za zdravu budućnost“, rekla je Kristin Schubert, direktorica Zaklade

Robert Wood Johnson koja je financirala istraživanje.

3. Imaju visoka očekivanja

Na

osnovu podataka dobivenih standardiziranim testovima koje je pisalo 6600 djece

rođene 2001. godine, profesor na Sveučilištu Kalifornija, Neal Halfon, i

njegovi kolege otkrili su da očekivanja koja djeci postavljaju roditelji

značajno utječu na dječja postignuća.

„Roditelji

koji žele da njihovo dijete ide na fakultet sve čine kako bi ostvarili taj

cilj, bez obzira na materijalne prilike njihove obitelji“, rekao je Halfon.

Istraživanje je pokazalo da su roditelji čak 96 posto djece koja su na testu

postigla najbolji rezultat silno htjeli da njihova djeca upišu fakultet. Ova

spoznaja podudara se i s rezultatima tzv. Pygmalion efekta prema kojem veća

očekivanja rezultiraju boljim rezultatima.

4. Njeguju zdrave međusobne odnose

Djeca

iz obitelji u kojima su roditelji u stalnom sukobu, bili oni razvedeni ili ne,

prema istraživanju Sveučilišta Illinois, imaju manje šanse za uspjeh od djece

čiji roditelji imaju zdrav odnos.

Znanstvenik

Robert Hughes primijetio je da djeca koja žive samo s jednim roditeljem prolaze

bolje od djece koja žive s oba roditelja koji se stalno

svađaju. Jedno istraživanje pokazalo je da dvadesetogodišnjaci koji su prije 10

godina proživjeli razvod roditelja još uvijek zbog toga osjećaju bol i tugu.

5. Imaju završen viši stupanj obrazovanja

Istraživanje

koje je 2014. provela Sandra Tang, psihologinja na Sveučilištu Michigan,

otkrilo je da su djeca majki koje su završile srednju školu ili fakultet

kasnije završila isti stupanj obrazovanja.

Tang

je pratila oko 14 000 djece koja su od 1998. do 2007. pohađala vrtić. Pokazalo

se da su djeca koju su rodile majke tinejdžerke (s 18 godina ili još mlađe)

imala manje šansi da završe srednju školu ili fakultet.

Do

sličnih rezultata došlo je istraživanje koje je 2009. godine na uzorku od 856

djece u dobi od osam godina proveo psiholog Eric Dubow. Pokazalo se da je

obrazovna razina koju su u tom trenutku imali njihovi roditelji značajno

odredila kakav će te osobe ostvariti rezultat tijekom obrazovanja i 40 godina

kasnije na poslu.

6. Svoju djecu rano podučavaju matematiku

Istraživanje

provedeno 2007. godine na 35 000 predškolaca u SAD-u, Kanadi i Engleskoj

pokazalo je da se rani razvoj matematičkih vještina može pretvoriti u veliku

prednost.

Kada

djeca rano ovladaju matematičkim vještinama ona kasnije postižu bolje rezultate

ne samo iz matematike nego i iz čitanja, pokazalo je istraživanje.

7. S djetetom razvijaju odnos od rođenja

Istraživanje

provedeno 2014. godine na uzorku 243 osobe rođene u siromaštvu pokazalo je da

su ljudi koji su imali dobru skrb u prve tri godine života postizali bolji

školski i akademski uspjeh te razvili zdravije odnose s drugim ljudima.

8. Trude se ne biti pod stresom

Prema

istraživanju Brigid Schulte, nedavno objavljenom u The Washington Postu, broj

sati koje mame provedu s djecom starom između tri i 11 godina nema utjecaja na

djetetovo ponašanje i kasnija postignuća. Dapače, tzv. intenzivno majčinstvo i

helikopter-roditeljstvo mogu biti samo kontraproduktivni.

„Ako

su majke pod stalnim stresom i rastrgane između posla i obitelji, to može samo

loše utjecati na djecu“, rekao je koautor istraživanja, sociolog Bowling Green.

Postoji

i pojam 'emocionalna zaraza' a odnosi se na situacije u kojima ljudi preuzimaju

tuđe osjećaje. Drugim riječima, ako je vaš prijatelj sretan i vi ćete biti

sretni, ako je vaš prijatelj tužan, na vas će prenijeti svoju tugu. Jednako

tako i roditelj koji je iscrpljen ili frustriran, svoje emocionalno stanje

prenosi na djecu.

9. Djecu uče da se za sve treba potruditi, a ne izbjegavati neuspjeh

Carol

Dweck, psihologinja na Sveučilištu Stanford, otkrila je da djeca (i odrasli) o

uspjehu razmišljaju na dva načina.

Prvi

je fiksni način razmišljanja koji pretpostavlja da su naš karakter,

inteligencija i kreativne sposobnosti statične i da ih ne možemo mijenjati, dok

je uspjeh posljedica naslijeđene inteligencije. Drugi je tzv. rastući način

razmišljanja koji se temelji na izazovima, a neuspjeh ne vidi kao dokaz

neinteligencije, već kao odskočnu dasku za osobni rast i razvoj.

Kažete

li svom djetetu da je iz testa dobilo peticu zato što je inteligentno, kod

njega potičete fiksni način razmišljanja. Ako pak djetetu pošaljete poruku da

je uspjelo zbog uloženog napora, učite ga rastućem načinu razmišljanja.

10. U obitelji su zaposlena oba roditelja

Prema

istraživanju Harvard Business School ženska djeca zaposlenih majki postižu viši

stupanj obrazovanja, kasnije imaju bolje poslove i zarađuju više novca (23

posto više od vršnjakinja koje su odgajale majke-domaćice). Sinovi zaposlenih

majki češće pak obavljaju kućanske poslove i vode brigu o djeci. Konkretno, istraživanje

je pokazalo da oni tjedno 25 minuta duže obavljaju kućanske poslove i sedam i

pol sati duže brinu o djeci od očeva koji su odrasli uz majke-domaćice.

11. Češće imaju viši socioekonomski status

Istraživanje

znanstvenika Seana Reardona sa Sveučilišta Stanford pokazalo je da se

socioekonomski jaz među ljudima s godinama sve više produbljuje.

„Razlike

u postignućima između djece iz obitelji s visokim prihodima i onih s niskim

prihodima su za 30 do 40 veće u djece koja su rođena 2001. godine nego u djece

koja su rođena prije 25 godina“, zaključio je.

12. Češće su oslonac nego autoritarni ili permisivni

Još

je psihologinja Diana Baumride 60-ih godina prošlog stoljeća otkrila da postoje

tri vrste odgojnih stilova:

Permisivan:

Popustljiv odgojni stil koji podrazumijeva emocionalnu toplinu ali slabu

kontrolu.

Autoritarni:

Kruti odgojni stil u kojem roditelji postavljaju velika očekivanja i zahtjeve

pred dijete provodeći strogi nadzor pri čemu ne pružaju dovoljno topline i

podrške.

Autoritativni:

Roditelji postavljaju zahtjeve i očekivanja koja su primjerena dobi djeteta,

provode nadzor i imaju čvrstu kontrolu nad djetetovim nepoželjnim obrascima

ponašanja, uz ljubav, podršku i emocionalnu toplinu. Takvi roditelji potiču

djetetovu znatiželju, kreativnost, samouvjerenost i nezavisnost emocija.

Djeca autoritativnih roditelja samopouzdana su, sigurna su u sebe i odgovornija.

13. Uče svoju djecu da budu hrabra

Angela

Duckworth, psihologinja sa Sveučilišta Pennsylvania, osvojila je 2013. godine

MacArthurovu stipendiju za istraživanje koje je pokazalo da osobni uspjeh

uvelike ovisi i o hrabrosti.

Radi

se o tome da dijete treba poticati da zamisli budućnost kakvu želi, a potom se

hrabro posveti ostvarivanju tog cilja.

14. Ne trude se dijete učiniti ovisnima o sebi

Ponašanje

roditelja značajan je zaštitni i/ili rizični faktor emocionalnih problema

tijekom odrastanja i kasnije u životu. Ljudi čiji su roditelji bili skloni

psihološkoj i bihevioralnoj kontroli, kasnije su bili manje sretni, pokazalo je

istraživanje koje su dugi niz godina provodili znanstvenici s londonskog

sveučilišta UCL (University College London). Istraživanjem je bilo obuhvaćeno

više od 2000 ljudi, a znanstvenici su mjerili rezultate dobrobiti više puta

tijekom njihovog života: u dobi između 13 i 15 godina, u 36. i 43. godini te

između 60. i 64. godine. Osjećaje koje su razvili pojedinci čiji su roditelji

bili skloni psihološkoj kontroli znanstvenici su usporedili s osjećajima koji

se razviju prilikom smrti bliskog prijatelja ili rođaka.

Ne

dopuštanje djeci da samostalno donose odluke, narušavanje njihove privatnosti,

poticanje ovisnosti o roditeljima, samo su neki od načina na koje roditelji

mogu primijeniti psihološku kontrolu.

15. Skloni su djeci davati jednostavna imena

Brojna

istraživanja pokazala su da ime neke osobe može utjecati na životni uspjeh.

Utvrđeno je da ljudi s uobičajenim imenima, koja se lako izgovaraju, imaju više

uspjeha.

16. Vode računa o tome kako se svađaju pred djecom

„Kad

djeca svjedoče svađi svojih roditelja i vide da njihovi roditelji situaciju

pokušavaju riješiti kompromisom, zapravo su sretnija no što su bila prije no

što su prisustvovala svađi“, tvrdi E. Mark Cummings, razvojni psiholog sa

Sveučilišta Notre Dame. Dodaje kako „konstruktivne svađe“ djeci pokazuju da njihovi

roditelji mogu riješiti probleme. S druge pak strane stalna izloženost djece

destruktivnom konfliktu može rezultirati njihovom zabrinutošću, osjećajima

tjeskobe, beznađa, bijesa i sl., a sve se to može odraziti i na uspjeh u školi.

17. Uče djecu kako da se nose s neuspjehom

Jedan

od najnovijih stilova roditeljstva i odgoja djece je odgoj „snježne ralice“ ili

potpuno upravljanje djetetovim životom kako bi ga se zaštitilo od neuspjeha.

Jedan od najštetnijih aspekata takvog roditeljstvo jest da se ono nastavlja i u

odrasloj dobi. Prema anketi The New York Timesa i Morning Consulta, tri

četvrtine roditelja čija su djeca stara između 18 i 28 godina još uvijek im

rezerviraju liječnički pregled i šišanje.

18. Ne dopuštaju djeci previše gledati televiziju

Prema

istraživanju koje je 2011. provelo Sveučilište Ohio State djeca koja odmalena

puno gledaju televiziju imaju smanjene komunikacijske vještine jer gledanje

televizije smanjuje komunikaciju između roditelja i djeteta. Istraživanje je

pokazalo i da je za jačanje komunikacijskih vještina vrijeme koje djeca provedu

čitajući daleko kvalitetnije od gledanja televizije.

19. Skloni su dopustiti djeci da samostalno donose odluke

Lauri J. Dessauer, savjetnica za mentalno zdravlje, upozorava da djecu, ako im ne dopustite da samostalno donose odluke, stvarate ovisnima o sebi.

Ako

vi donosite sve odluke za svoje dijete, uključujući i onu što će obući, kada će

pisati zadaću, s kim će se igrati, dijete može potpuno izgubiti želju za

samostalnim donošenjem odluka, napisala je Dessauer za Psychology Today.

Upozorila je da takva djeca kad odrastu traže partnera koji će nad njima imati

svu moć i kontrolu.

20. Vole čitati djeci

Brojna istraživanja pokazuju da svakodnevno čitanje djetetu jača njegove književne i jezične vještine te utječe na njegov kognitivni razvoj. Primjerice, djeca kojima se dok su imala četiri godine roditelji puno čitali kada su napunila osam godina postizala su daleko bolje rezultate na testovima čitanja i pisanja od djece kojima roditelji nisu čitali.

Tekst: I. K.
Fotografija: Shutterstock