Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

SAD JE I SLUŽBENO! Svaka druga osoba depresivna u izolaciji, a znamo i koju su ocjenu roditelji dali online školi

Dođe li do drugog vala pandemije, u sustav skrbi za građane svakako treba uključiti i psihologe!

 žena u depresiji tijekom pandemije koronavirusa

Svaka druga osoba tijekom izolacije zbog pandemije koronavirusa imala je izraženu depresivnost, a njih 18% visoko tjeskobne osjećaje. Iako se često moglo čuti kako će, zdravstvenih i financijskih posljedica, kriza donijeti i porast broja razvoda, depresija tijekom korone najviše zahvatila samce, dok su oni koji žive u partnerskom odnosu, ipak, lakše pihvatili situaciju. Rezultati su to sveobuhvatnog istraživanja u Hrvatskoj o psihičkim posljedicama korone i potresa u Zagrebu provedenog od strane 13 psihologica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje su sebe nazvale “kovidovih 13”. Svoja saznanja predstavile su u monografiji "Kako smo? Život u Hrvatskoj u vrijeme korone". U istraživanju je sudjelovalo više od 3500 osoba dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.

Svakom trećem roditelju roditeljstvo u doba pandemijskih mjera bilo je teže nego prije pandemije. Iako je najviše roditelja (48,7%) izjavilo da im je za vrijeme pandemijskih mjera bilo jednako zahtjevno biti roditelj kao i prije pandemije, njih 38,4% procijenilo je da im je roditeljstvo za vrijeme pandemijskih mjera bilo znatno teže, a svega 12,8% procijenilo ih je da im je bilo znatno lakše. Gotovo dvije trećine roditelja (63,8%) izjavilo je da su tijekom pandemijskih mjera provodili više vremena sa svojom djecom nego prije pandemije, ali je u svakoj četvrtoj obitelji došlo do porasta sukoba na relaciji roditelj-dijete. Istraživanje je pokazalo i to kako roditelji nisu previše zabrinuti hoće li pandemija ostaviti psihičke posljedice na djecu, a online školi dali su prosječnu ocjenu 3.04.

"Korona i potres su velike promjene, veliki stresovi koji su izazvali uznemirenost kod ljudi.  Mi smo se, unatoč toj uznemirenosti, dobro nosili sa svakodnevnim zadacima i dobro smo funkcionirali u svakodnevnim aktivnostima,  ali ta uznemirenost ostavila je posljedice na našu psihu. Sve to dokaz je da, dođe li do drugoga vala, u sustav skrbi za građane svakako treba uključiti psihologe. Kao društvo, jako smo orijentirani na tijelo, a puno manje na psihu. Ispada da smo slabi ako se osjećamo loše. Ovo su neobične okolnosti i normalno je da se osjećamo loše i da tražimo stručnu pomoć", rekla je prof. dr. sc Željka Kamenov,  profesorica na Odsjeku za psihologiju, gostujući u emisiji HRT-a "Dobro jutro, Hrvatska".

Kad su pod stresom, ljudi različito reagiraju. Neki se dodatno zatvore, a neki - baš suprotno - postaju aktivniji na svim područjima, uključujući i intimnost. Naime, trećina ljudi iz ovog istraživanja (njih oko 33%) reklo je kako im je tijekom izolacije zbog koronavirusa pala kvaliteta seksualnih odnosa te im se smanjila želja za seksom. Ipak, 50% njih reklo je da su seksualni odnosi bili na istoj razini kao prije. S obzirom na podatak da je psihološko zdravlje prema ovom istraživanju najviše bilo narušeno samcima, a najmanje onima koji su dijelili život s partnerom, potrebno je, kaže prof. Kamenov, poticati ljude na njegovanje bliskih odnosa, jer je mogućnost zajedničkog nošenja sa stresom, jako važna za psihički mir.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije