Bivša glumica, 38-godišnja Meghan Markle i tri godine mlađi suprug, britanski princ Harry, 6. svibnja prošle godine su postali roditelji malenog dječaka, Archieja Harrisona, s kojim posljednjih nekoliko mjeseci žive u Americi kamo su otišli potražiti svoju sreću. Međutim, unatoč naizgled sretnom paru koji uživa u roditeljstvu, magazin Globe tvrdi da je istina puno drugačija, jer Meghan pati od depresije, zbog koje ju Harry preklinje da krene na terapiju. Naime, kako tvrdi izvor za spomenuti medij, iako im je sin nedavno napunio godinu dana, Meghan se i dalje ne snalazi najbolje u ulozi majke, piše Story.

Postporođajnu depresiju treba razlikovati od tzv. baby bluesa koji se javlja kod većine žena nakon poroda (oko 80%). Radi se o blagim oblicima promjene raspoloženja u kojima majke mogu biti razdražljive, plačljive, zabrinute za zdravlje i smetene. Iako simptomi nalikuju depresivnim stanjima obično se povlače u roku od nekoliko dana i ne zahtijevaju liječničku intervenciju. Postporođajna ili postpartum depresija počinje se javljati u prvih 4 do 8 tjedana nakon poroda, mada se to može dogoditi i kasnije, tokom prve godine djetetovog života. Ona, pojašnjavaju u Udruzi Roda, traje mnogo duže od "baby bluesa", čak i do godinu dana, te su joj i simptomi ozbiljniji - uglavnom su slični znakovima prave depresije: osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti, nedostatak energije i motivacije, poremećaji hranjenja i spavanja, nedostatak interesa za seksualne odnose, osjećaj nesposobnosti za nošenje sa zahtjevima okoline, razdražljivost, plačljivost. Također je vrlo karakteristična i anksioznost koja se očituje u nedostatku privrženosti bebi, te osjećaja krivnje zbog toga.
Postpartum depresiju doživljava 10% do 16% mama, a liječenje se uglavnom sastoji od adekvatne psihoterapije i eventualnog uzimanja antidepresiva, dok je kod blažih simptoma ponekad dovoljno i savjetovanje psihologa.

Uzroci postporođajne depresije nisu do kraja poznati. Biološki činitelji koji igraju veliku ulogu su hormonalne prirode jer nakon poroda tijelo značajno manje proizvodi estrogen i progesteron koji u trudnoći osiguravaju zdrav i normalan razvoj bebe. Također, smanjeno se proizvode i hormoni u tzv. tiroidnoj žlijezdi zbog čega se mame mogu osjećati umorno. Emocionalni faktori u najmanju ruku su jednako važni. Osoba koja nejasno izražava osjećaje, ima negativan način razmišljanja, nisko samopouzdanje češće će bolovati od depresije. Osobe nižeg samopoštovanja nakon poroda će vrlo vjerojatno biti opterećene vlastitim izgledom. Osobe koje ulaze u trudnoću neplanirano i bez jasno osviještenog identiteta porodom mogu pojačati osjećaj nezadovoljstva u životu. Vrlo su važni i odnosi s partnerom te podrška obitelji i prijatelja jer dobri odnosi s ljudima djeluju kao zaštitini mehanizam protiv većine bolesti. Također, društvo i okolina imaju velik utjecaj na razvoj bolesti. Majke koje su tradicionalnije u svojim stavovima će teže priznavati da ne osjećaju dovoljnu privrženost prema djetetu jer smatraju da je neprihvatljivo osjećati tako nešto.

Rastrganost između očekivanja društva te stvarnih osjećaja može produbiti depresiju kao i dodatno poremetiti odnos sa bebom te partnerom. Šutnja i sakrivanje troši energiju koja je već samom bolešću smanjena na rezerve. Od postporođajne depresije mogu patiti i očevi. Strah od odgovornosti, gubitka slobode, financijske brige mogu biti okidači za razvoj bolesti. Pošto muškarci u prosjeku teže izražavaju osjećaje od žena, šutnjom se kao što smo i ranije spomenuli problem dodatno pogoršava.

Klinički se svaki oblik derpresije dijagnosticira ako 2 ili duže tjedana imate barem 5 simptoma koje možete pronaći OVDJE.

Depresija se kao i svaka druga bolest liječi. Jedna od učinkovitih psihoterapija je kognitivno-bihevioralni pristup koji dokazano može djelovati jednako uspješno kao i medikamentna terapija. Treba osvijestiti svoja negativna uvjerenja o nesposobnosti za izvršavanje majčine uloge koja će vješt terapeut preoblikovati u pozitivnija i funkcionalnija vjerovanja o sebi. Partner bi se trebao priključiti terapiji te bi otvoreno trebao razgovarati o svojim strahovima i brigama. Ako bi bilo potrebno, uzimaju se i antidepresivi koji pomažu da se podigne razina energije i optimizma. A kako postporođajna depresija majke utječe na bebu, pročitajte OVDJE.

Inače, Meghan Markle i Harry tijekom pandemije koronavirusa bili su u stalnom kontaktu s organizacijama koje se bave očuvanjem mentalnog zdravlja, kako bi stvorili mrežni sustav podrške za one najugroženije, posebice za majke koji pate odpostporođajne depresije, a kojima se zbog izolacije još dodatno pogoršalo stanje.

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia