Predstavljamo vam 25-ogodišnju glumicu Dubravku Lelas koja će svoju prvu glavnu ulogu u kazalištu Trešnja odigrati upravo sutra. Pitali smo je što ju je privuklo glumi i gdje je do sada igrala te kakve nam zanimljivosti može reći o svojoj novoj ulozi:
Do sad je u Trešnji igrala u predstavama „Cvilidreta“, „Braća Grimm i princeza Luise“ i „Eko Eko“."
O svojim uzorima u svijetu glume kaže da su za nju to svi koji istinski uživaju, rade i promišljaju glumu te oni koji znaju raditi s čovjekom i izvući iz njega ono najbolje.
Doznali smo i kako je baš ona odabrana da oživi Zoru:
Zora riđokosa na prvu joj se svidjela, a nakon prve probe je pomislila kako bi voljela utjeloviti ovu neposrednu i divlju djevojčicu. Zanimalo nas je i je li bilo kakvih problema na probama s ovom ulogom.
Dubravkin najbolji lijek protiv treme je samo nastupati, nastupati, nastupati. Što više izlaziti pred publiku i s njom se, kao sa svojim najiskrenijim partnerom, suočavati i dobro se spremiti i biti siguran u ono što radiš. Priznaje da ima sreću da u svom kazalištu skoro svaki dan nastupa pa nema tremu koja bi je ometala, iako uvijek postoji ono pozitivno uzbuđenje pred igrom, što je prije premijere svakako naglašenije.
Dubravka nam objašnjava kako rad na predstavi i s redateljske i s glumčeve mora biti aktivan:
O predlošku romana Zora riđokosa
U vrijeme prije II. svjetskoga rata Kurt Kläber, njemački autor u egzilu u Švicarskoj, zaputio se na putovanje hrvatskim priobaljem. Kako navodi uvažena njemačka povjesničarka književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer, tom je prigodom u Senju upoznao Branka Babića, dječaka iz družbe siročadi, koju je prevodila crvenokosa djevojčica Zora (14-ogodišnja Albanka koja je pobjegla u Senj pred krvnom osvetom). Kläbera se susret sa skupinom tinejđera toliko dojmio da je u njemu našao inspiraciju za svoj roman. Nakon pojavljivanja 2. izdanja 1950., u kojemu je Held proveo stilističke zahvate, roman je postao pravi bestseller. Do danas je na njemačkom govornom području prodano više od milijun primjeraka; to je najslavnije djelo za mlade, objavljeno u Švicarskoj nakon II. svjetskog rata. Preveden je na 18 jezika, a roman je 2012. u Njemačkoj doživio 40. izdanje. Živi i u raznim drugim medijima: uz televizijsku seriju (1979.) i filmsku ekranizaciju (2008.), snimljeno je nekoliko radio-drama, izvođene su i izvode se kazališne predstave, a skladana je i „obiteljska opera“.
Ovaj snažni višeslojni roman koji je u književnost za djecu i mlade unio novine poput prikaza života družine siročadi, koju predvodi ženski lik, kod nas je gotovo nepoznat. Međutim u zemljama njemačkoga govornog područja (ali i primjerice u Francuskoj), već ga nekoliko generacija rado i često čita.
Pripremila: Ivančica Tarade
Foto:kazalište Trešnja
.png)
.png)
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano