Predstavljamo vam 25-ogodišnju glumicu Dubravku Lelas koja će svoju prvu glavnu ulogu u kazalištu Trešnja odigrati upravo sutra. Pitali smo je što ju je privuklo glumi i gdje je do sada igrala te kakve nam zanimljivosti može reći o svojoj novoj ulozi:

"Moram priznati da ne znam što me je konkretno privuklo glumi (danas bih rekla svakako igra). Ne mogu reći da sam to oduvijek htjela, nekako se spontano i postupno rađala želja. A i bilo mi je dosta sustava u kojem sam morala ispunjavati hrpu obaveza. Htjela sam sadržaj u kojem ću se konačno moći posvetiti sebi." Studij glume na ADU završila je 2015. godine te vrlo brzo nakon toga došla u Trešnju kao pripravnik programa „S faksa na posao“. Ubrzo nakon odrađenog staža dobila sam priliku postati dio ansambla.
mlada-glumica-dubravka-lelas-ozivjet-ce-zoru-ridokosu-buntovnu-predvodnicu-djecje-druzine-iz-senja

Do sad je u Trešnji igrala u predstavama „Cvilidreta“, „Braća Grimm i princeza Luise“ i „Eko Eko“."

O svojim uzorima u svijetu glume kaže da su za nju to svi koji istinski uživaju, rade i promišljaju glumu te oni koji znaju raditi s čovjekom i izvući iz njega ono najbolje.

Doznali smo i kako je baš ona odabrana da oživi Zoru:

"Za ulogu Zore nije postojala audicija. Na početku projekta, zavrtili smo par krugova, odnosno tijekom čitačih proba mijenjali smo uloge. Nakon par krugova, redatelj se odlučio za ovakvu podjelu. Očito je mislio da ću s obzirom na neke svoje karakterne crte (jer svatko na scenu nosi uvijek sa sobom neki svoj unutarnji svijet) moći dobro oživjeti ulogu Zore.
mlada-glumica-dubravka-lelas-ozivjet-ce-zoru-ridokosu-buntovnu-predvodnicu-djecje-druzine-iz-senja

Zora riđokosa na prvu joj se svidjela, a nakon prve probe je pomislila kako bi voljela utjeloviti ovu neposrednu i divlju djevojčicu. Zanimalo nas je i je li bilo kakvih problema na probama s ovom ulogom.

"Tijekom proba sve je išlo uobičajenim tempom stvaranja na predstavi. Kad smo naišli na neku prepreku, malo duže smo prolazili to mjesto, češće se vraćali, bili upozoreni od redatelja što njemu kao prvoj publici funkcionira i koju informaciju čita, a koju ne..., ali ipak možda mi je bilo najzanimljivije pronaći u sebi karizmu vođe, onu dominantnu crtu kakvu ima Zora riđokosa."

Dubravkin najbolji lijek protiv treme je samo nastupati, nastupati, nastupati. Što više izlaziti pred publiku i s njom se, kao sa svojim najiskrenijim partnerom, suočavati i dobro se spremiti i biti siguran u ono što radiš. Priznaje da ima sreću da u svom kazalištu skoro svaki dan nastupa pa nema tremu koja bi je ometala, iako uvijek postoji ono pozitivno uzbuđenje pred igrom, što je prije premijere svakako naglašenije.

mlada-glumica-dubravka-lelas-ozivjet-ce-zoru-ridokosu-buntovnu-predvodnicu-djecje-druzine-iz-senja

Dubravka nam objašnjava kako rad na predstavi i s redateljske i s glumčeve mora biti aktivan:

"To je posao gdje se mišljenja trebaju međusobno uvažavati, probati neka nova rješenja (pa zato se i zovu probe), odbaciti neke stvari i s jedne i s druge strane koje u ideji funkcioniraju, a možda u provedbi ne, kako bi na kraju dobili što bolji proizvod u čijoj će igri uživati i publika i glumci. S Reneom mi je bilo divno raditi. Bila je to opuštena, ali radna atmosfera s predivnim ansamblom. U takvoj okolini se uvijek rađaju samo najbolje stvari."
mlada-glumica-dubravka-lelas-ozivjet-ce-zoru-ridokosu-buntovnu-predvodnicu-djecje-druzine-iz-senja

O predlošku romana Zora riđokosa

U vrijeme prije II. svjetskoga rata Kurt Kläber, njemački autor u egzilu u Švicarskoj, zaputio se na putovanje hrvatskim priobaljem. Kako navodi uvažena njemačka povjesničarka književnosti Bettine Kümmerling-Meibauer, tom je prigodom u Senju upoznao Branka Babića, dječaka iz družbe siročadi, koju je prevodila crvenokosa djevojčica Zora (14-ogodišnja Albanka koja je pobjegla u Senj pred krvnom osvetom). Kläbera se susret sa skupinom tinejđera toliko dojmio da je u njemu našao inspiraciju za svoj roman. Nakon pojavljivanja 2. izdanja 1950., u kojemu je Held proveo stilističke zahvate, roman je postao pravi bestseller. Do danas je na njemačkom govornom području prodano više od milijun primjeraka; to je najslavnije djelo za mlade, objavljeno u Švicarskoj nakon II. svjetskog rata. Preveden je na 18 jezika, a roman je 2012. u Njemačkoj doživio 40. izdanje. Živi i u raznim drugim medijima: uz televizijsku seriju (1979.) i filmsku ekranizaciju (2008.), snimljeno je nekoliko radio-drama, izvođene su i izvode se kazališne predstave, a skladana je i „obiteljska opera“.

Ovaj snažni višeslojni roman koji je u književnost za djecu i mlade unio novine poput prikaza života družine siročadi, koju predvodi ženski lik, kod nas je gotovo nepoznat. Međutim u zemljama njemačkoga govornog područja (ali i primjerice u Francuskoj), već ga nekoliko generacija rado i često čita.

Pripremila: Ivančica Tarade

Foto:kazalište Trešnja