Poruka koja je važna za mentalno zdravlje djece i mladih: U redu je biti nesavršen!

'Prije mnogo godina postojala je djevojčica koja se zvala Stefani, a živjela je u New Yorku, jednom od najvećih i najprometnijih gradova na svijetu.

Citat je to iz knjige za djecu 'Savršeno nesavršene priče' u kojoj novinarka Liz Connor, pod pseudonimom Leo Potion, donosi 28 kratkih biografskih priča poznatih i slavnih osoba, među kojima su već spomenuta Lady Gaga, glumac The Rock, sportašica Serena Williams, znanstvenica Marie Curie, skladatelj Ludwig van Beethoven i mnogi drugi.

Ono što knjigu čini posebnom jest to da osim o njihovim svima vidljivim usponima, autorica otvoreno progovara i o njihovim javnosti najčešće skrivenim padovima.

Odnedavno, ova se jedinstvena knjiga, koja otvara važnu temu mentalnog zdravlja, može pronaći i na hrvatskom tržištu, u izdanju Profila.

Kada je planetarno popularna Lady Gaga prije desetak godina javno priznala da je bila zlostavljana kao tinejdžerica, otkrivši da uspjeh koji je doživjela nije uspio umanjiti bol koju nosi još iz djetinjstva, javnost je ostala zatečena.

Liz Connor u knjizi piše kako Gagu katkad opsjedaju uznemirujuće misli i osjeća se uplašeno, a to je zato što pati od PTSP-a, koji je posljedica događanja u školi u vrijeme dok je bila tinejdžerica.

Bez obzira na sve što je proživjela, a što je ostavilo trajni trag, Lady Gagu to nikada nije spriječilo da piše pjesme, glumi u filmovima, dobila je i Oscara, a otpjevala je i američku himnu na inauguraciji predsjednika Joea Bidena.

'Ovakve knjige iznimno su važne jer kod čitatelja osnažuju vjerovanje da je sasvim u redu biti nesavršen i da je u redu doživljavati teškoće na emocionalnom planu', kaže Ana Raguž, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te dodaje: 'Djeca i mladi danas, kao nikad prije, odrastaju izloženi standardima izvrsnosti i kriterijima savršenosti na tako mnogo razina: izgled, status, svakodnevne aktivnosti, prijateljstvo, slobodno vrijeme; za koje je razvidno da se ne mogu ostvariti. Takva nametnuta norma savršenstva nedostižna je i nerijetko dovodi do posljedičnog osjećaja nezadovoljstva, srama, narušavanja slike o sebi, posebice u onoj najranjivijoj dobi - adolescenciji.'

Istraživanja, kaže Raguž, pokazuju da se mladi u osjetljivom periodu adolescencije više izlažu socijalnoj usporedbi na društvenim mrežama, a što pojačava nezadovoljstvo tijelom i neugodne emocionalne reakcije, i u konačnici ih motivira da još više traže validaciju i više se uspoređuju s ostalima.

'Modni, estradni, pjevački, sportski i drugi uzori postali su nikad bliži i dostupniji, a njihove prezentacije na društvenim mrežama dovedene su do savršenstva, i u najvećem broju slučaja ne pokazuju drugu stranu medalje, onu životnu i ranjivu. Prikazuje se ono što je filtrirano i poželjno. Statusnu vrijednost njihove popularnosti uviđa i cjelokupna njihova online zajednica pa je, iako popularnost ne podrazumijeva bliskost s drugima, kao ni iskrenu naklonost i poštovanje, mladi doživljavaju kao pokazatelja tuđe i vlastite vrijednosti i prihvaćanja. Drugim riječima, broj lajkova, pratitelja, komentara, mladi često percipiraju kao direktnu mjeru vrijednosti, odnosno popularnosti, i nerijetko je izjednačuju sa slikom o sebi.

Primjerice, djevojke utjecajem socijalnih normi i medija mršavost vide kao ideal, mladići se češće doživljaju ili kao debeli ili kao pretjerano mršavi, jer cilj je postići ideale mišićavosti. Mladi, gledajući savršene živote poznatih, i one manje poznatih influencera, dovode u pitanje svoj način provođenja vremena, svoj izgled i sl. te ga u usporedbi s onim savršenim obezvrjeđuju, ponekad bivajući posramljeni uslijed doživljaja svoje 'običnosti' i suočeni s brojnim 'nesavršenostima'', navodi psihologinja Raguž.

Za poruku stvarne nesavršenosti tzv. influencera, koja stoji iza svih savršenih objava, u takvom svijetu nema mjesta. Ranjivost, patnja, nezadovoljstvo, tuga, tjeskoba, teška osobna i svakodnevna iskustva, obiteljske i osobne situacije, kao i cijeli spektar teškoća na planu mentalnog zdravlja, ostaju skriveni daleko od očiju javnosti.

I zato je, zaključuje Raguž, ova knjiga iznimno važna 'jer nudi jednu posve drugu perspektivu, čvrsto njegujući i integrirajući, i kroz cijelu knjigu protežući poruku da je u redu biti nesavršen, imati uspone i padove, izraziti slabosti, ali i prepoznati osobne snage. Knjiga daje duboku pouku da je u redu pasti, ali daje i nadu da se može ustati (brojnim) teškoćama unatoč – a to je poruka koja često ostane po strani, snažno zanemarena i djeci jasno i primjerom neizrečena.'

Dodatnu vrijednost knjizi daju ilustracije Ana Strumpf, ilustratorice i dizajnerice iz Brazila, koja je poznata po svojim radovima koje je iscrtala po naslovnicama svjetski poznatih časopisa Vogue, Elle, Bazaar, Marie Claire itd.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock