U svojoj hvaljenoj knjizi Pravila mozga za razvoj djeteta, dr. John Medina, razvojni molekularni biolog i dugogodišnji ravnatelj Centra za mozak i primijenjeno učenje iz Seattlea, 'pravilima mozga' naziva sve ono što se pouzdano zna o funkcioniranju djetetova mozga u ranome djetinjstvu. Svako od tih pravila izvedeno je iz širega područja bihevioralne psihologije, stanične biologije i molekularne biologije. Ta su pravila odabrana kako bi novopečenim majkama i očevima pomogla u zahtjevnoj i zastrašujućoj zadaći vođenja brige o bespomoćnome malom ljudskom biću. Roditelji trebaju činjenice o odgoju djece, ne samo savjete. Nažalost, te je činjenice danas teško pronaći u svakim danom sve većoj gomili knjiga i priručnika o roditeljstvu. I blogova. I foruma. I podcasta, punica i svekrva te svih ostalih rođaka koji imaju ili su nekoć imali dijete. U tom mnoštvu informacija, roditeljima je doista teško znati čemu vjerovati.

Znanstvenici zacijelo ne znaju sve o mozgu, ali ono što znaju nudi najbolju priliku za odgoj pametne i sretne djece, bez obzira na to jeste li tek saznali da ste trudni, već imate dijete ili ste u situaciji da odgajate unuke.

Istine i neistine! Istraživanja o kojima dr. Medina piše u svojoj knjizi redovito se objavljuju u uglednim znanstvenim časopisima. Ali ako niste pretplaćeni na stručne časopise za eksperimentalnu dječju psihologiju, takve će vas brojne zanimljive spoznaje najvjerojatnije zaobići.
Pravila mozga
No zato u knjizi dr. Medine možete pronaći sve ono što znanstvenici danas znaju; ona će vam ponuditi odgovore na najvažnija roditeljska pitanja s kojima se dr. Medina tijekom svoje karijere gotovo svakodnevno susreće – i koja mu roditelji na njegovim predavanjima često postavljaju – a pritom će razotkriti i brojne neistine od činjenica.

Za početak, evo nekoliko zanimljivih:

Neistina: Puštanje Mozartove glazbe djetetu dok je u maternici poboljšat će njegove matematičke vještine u kasnijoj dobi.

Istina: Vaše će se dijete sjećati Mozarta poslije svoga rođenja, kao i mnogih drugih stvari koje je čulo, mirisalo ili okusilo tijekom razvoja u maternici, ali želite li da ono bude dobro u matematici u kasnijoj dobi, najvažnije čemu ga možete naučiti jest samokontrola u ranoj životnoj dobi.

Neistina: Izlaganje mališana do treće godine života multimedijskim govorno-jezičnim sadržajima obogaćuje njihov rječnik.

Istina: Neki multimedijski sadržaji mogu čak i osiromašiti rječnik vašeg mališana. Raspon i raznolikost riječi koje upotrebljavate dok razgovarate s djetetom doista obogaćuju djetetov rječnik i povećavaju njegovu inteligenciju, ali te riječi moraju dolaziti od vas – žive osobe.

Neistina: Da biste povećali kapacitet mozga, djeci do treće godine života potrebni su sati stranih jezika i soba puna edukacijskih igračaka koje potiču razvoj mozga te emisije obrazovnih sadržaja.

Istina: Najbolja stvar na svijetu za poticanje razvoja djetetova mozga najvjerojatnije je obična kartonska kutija, novo pakiranje kreda u boji i dva slobodna sata za spontanu igru. A vjerojatno najgora stvar jest – novi televizor.

Neistina: Neprestano govorenje djetetu da je pametno pospješuje razvoj njegova samopouzdanja.

Istina: Zapravo su djeca koju se neprestano hvali zbog njihove pameti manje spremna uhvatiti se ukoštac s izazovnijim problemima. Želite li da vaše dijete upiše dobar fakultet, potičite ga da se trudi.

Neistina: Djeca će već sama pronaći svoju sreću.

Istina: Najbolji pretkazivač sreće su prijatelji. Kako steći i zadržati prijatelje? Tako da budemo dobri u neverbalnoj komunikaciji. Primjerice, učenje sviranja glazbenog instrumenta povećava tu sposobnost za pedeset posto, a tekstualne poruke mogu je posve uništiti…

Više o odgoju pametne, sretne i uspješne djece možete pročitati u knjizi Pravila mozga za razvoj djeteta, odsada dostupnoj i na hrvatskom jeziku u izdanju nakladničke kuće Stilus knjiga. Riječ je o prijeko potrebnom roditeljskom vodiču s mnoštvom praktičnih i korisnih savjeta dr. Medine za sve buduće i novopečene roditelje, ali i za sve one koji imaju djecu mlađu od pet godina.

Tko je dr. John Medina? John J. Medina (1956.) molekularni je biolog i direktor Centra za mozak i primijenjeno učenje koji djeluje u sklopu Sveučilišta Seattle Pacific. Također, pridruženi je profesor bioinženjerstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington. Bio je osnivač i ravnatelj Instituta Talaris u Seattleu čija je prvotna zadaća bila proučavanje kako djeca u ranom razdoblju života, od rođenja do treće godine života, obrađuju informacije na molekularnoj, staničnoj i bihevioralnoj razini.

Široj je javnosti dr. Medina poznat kao autor vrlo uspješnog serijala knjiga Pravila mozga (Brain Rules) koji čine knjige Pravila mozga, Pravila mozga za djecu i Pravila mozga za starije. U svojim knjigama dr. Medina objašnjava kako se neka od ključnih otkrića o mozgu mogu iskoristiti za nove, uspješnije i manje stresne načine učenja. Dr. Medina redoviti je autor kolumne „Molecules of the Mind“ (Molekule uma) u Psychiatric Timesu te član američke Nacionalne znanstvene akademije.

Pripremili: Suzana Sesvečan Lozina i Vjekoslav Čulo

Foto: Shutterstock