"Uberi priču", naziv je manifestacije koju od 2005. godine s ciljem poticanja djece na čitanje organizira književnica, prevoditeljica i urednica Sanja Lovrenčić. U sklopu manifestacije "Ljetni diskont kulture", koja se održava u Centru za kulturu Trešnjevka tijekom lipnja i srpnja, u utorak, 30. lipnja, svoju će nakladničku kuću Mala zvona, predstaviti i autorica manifestacije "Uberi priču". Otkrila nam je što je najvažnije kako bi dijete zavoljelo čitanje, a odabrali smo i nekoliko naslova za - savršeno ljetno štivo za djecu.
Književnica ste i prevoditeljica, a ujedno i autorica nekoliko knjiga za djecu, među kojima i priča Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić, koja je dobila nagradu "Grigor Vitez". Pripremate li nešto novo za djecu?
Zapravo već niz godina vrlo malo pišem za djecu; dok su moja vlastita djeca bila mala bila sam živo povezana sa svojevrsnom dječjom supkulturom i priče su nastajale nekako same od sebe. Zadnjih godina, međutim, više se bavim uređivanjem i prevođenjem tekstova za djecu, ponekad objavim i neki još neobjavljeni stariji tekst. Jedina iznimka su tekstovi za slikovnice o domaćim likovnim umjetnicima, prošle godine „Šest šetnji Slave Raškaj“, ove godine „Muha u ateljeu Ivana Kožarića“. Ove godine trebao bi izaći i moj prijevod priča što ih je veliki dramski pisac Eugene Ionesco napisao za svoju kćer, „Priče 1, 2, 3, 4“.
Možete li nam iz vlastitog iskustva reći kako potaknuti djecu na čitanje; kako razviti kod njih ljubav prema knjizi, koja zbog svih čuda moderne tehnologije pada na sve niže mjesto na njihovoj listi prioriteta?
Ne znam koliko je moje iskustvo danas relevantno, no čini mi se da djeca još uvijek vole kad im se čita naglas, i to zbog cijele atmosfere koja se s tim povezuje: negdje se udobno smjeste s nekim bliskim tko im posvećuje svu svoju pažnju uranjajući zajedno s njima u neku priču. Osim toga, kao i u vezi s drugim stvarima, bitnu ulogu igra primjer: time što sami čitaju, roditelji će izazvati znatiželju i potaknuti djecu da i sama posegnu za knjigom. Ako postoji problem u odnosu djece i čitanja, mislim da je to zapravo problem koji stvaraju odrasli.
Jedan od načina Vaše borbe za ljubav prema knjizi je i projekt “Uberi priču”, poznatiji kao “berba slikovnica”. Prva je akcija održana 2005. godine. Što ste spoznali kroz to razdoblje?
Prva akcija „Uberi priču!“ trebala je zapravo biti i jedina. Organizirana je iz čistog entuzijazma i bilo je sjajno surađivati sa svima koji su željeli sudjelovati: autori, nakladnici, animatori – svi smo volontirali i veselili se radosti i interesu za slikovnice što smo ih izazvali kod djece. I upravo zato što je bila toliko uspješna, bilo je šteta stati samo na jednom događanju te je akcija živjela dalje, donekle se profesionalizirala (nakladnici više ne doniraju knjige, autori ne nastupaju besplatno) i proširila na više gradova; prošle godine dosegla je otprilike maksimum koji je ostvariv s tako malo ljudi u organizaciji: bili smo u šest gradova. Ove godine okolnosti su posve drugačije, pa ćemo i akciju „Uberi priču!“ promijeniti u skladu s njima: priredit ćemo nekoliko berbi ujesen, no na njima će sudjelovati manje djece nego dosad, a samo događanje poprimit će oblik sličniji radionici, sa sigurnim razmakom između sudionika i kontroliranom berbom na kraju.
Kako birate naslove koje djeca “beru” i koja tematika generalno najviše zanima djecu?
Postoje neka pravila akcije „Uberi priču!“, a jedno od najvažnijih je da slikovnice moraju biti u potpunosti domaći proizvod, moraju biti nove i neoštećene. Birajući naslove, obično pregledam prošlogodišnju produkciju, uzimajući u obzir zapažene, tj. nagrađivane naslove, ali ne samo njih. Ponekad uvrstim i neko starije izdanje, ako mi se čini osobito dobrim ili se uklapa u koncept. Najčešće kombiniram vrlo različitu tematiku, no i kad smo brali slikovnice s jednom temom – one posvećene životinjama – i to je prošlo vrlo dobro. Teško je reći koja tematika najviše zanima djecu, čini mi se da je važnije kako je priča ispričana.
Lana Momirski i Ivana Koren Madžarac: "Jabukan"
Slikovnica "Jabukan" donosi fantastičnu priču o četvero prijatelja koji za vrijeme ljetnih praznika, unatoč zabranama, prijeđu potok pokraj sela u kojem žive. S druge strane, međutim, ne otkrivaju ni "trolove, ni babaroge, ni kljovače ni zmajeva gnijezda"; ondje susreću bića koja su gotovo ista kao ljudi, ali žive u šumskim krošnjama. Jedan od tih „krošnjaša“, Jabukan, sprijateljit će se s četvoro djece te će im kroz igru otkrivati tajne šume. U ovu okvirnu priču autorica teksta Lana Momirski uplela je čitav niz motiva: neki od prijatelja nakon završetka školskih praznika preselit će se u veći grad, a središnja junakinja morat će se naučiti nositi s rastankom; djeca će uz Jabukana naučiti poštovati prirodu i sve njene stanovnike; šumski svijet postat će svojevrsno utočište, ali i prostor iz kojega se jasnije može sagledati probleme stvarnosti i osobne egzistencije. Priču prate nježni akvareli što su ih zajedno realizirale Ivana Koren Madžarac i Lana Momirski i tako dočarale mladom čitatelju svu živost, toplinu i raznolikost ovog tajanstvenog šumskog svijeta.
Pika Vončina: "Mi, miševi"
Mi miševi” nova je autorska slikovnica Pike Vončine za djecu u dobi od tri do devet godina te nastavak na njezinu seriju slikovnica o fantastičnom životinjskom svijetu. Priču o skladnoj obitelji miševa, njihovim običajima i načinu života priča nam miš Erik Nezaustavljivi koji je nadimak dobio zato što neprestano postavlja radoznala pitanja svojoj obitelji. Obitelj miševa ne živi u “rupama” nego lijepo i udobno, hrane se raznovrsnim voćem i povrćem (ponekad i sirom!) iz vlastitog raskošnog vrta, a obožavaju glazbu i koncerte. Tako je miš Orlando iznimno ponosan na svoje “glazbene brkove” koji titraju i sviraju čim vjetar puše, a tajna lijepog voćnog vrta mame mišice nije samo u zalijevanju nego i u pjevanju prave pjesmice…
Još jednu lijepu priču o tome kako kod djece potaknuti ljubav prema čitanju kroz druženje s drugom djecom, saznajte OVDJE.
Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano