Zaposlene buduće mame, vjerujem da ste se već unaprijed raspitale koja su vaša prava kod poslodavca te obavijestili istog o vašem slatkom iščekivanju te da su to prihvatili normalno, civilizirano i čestitali vam.
Kud sreće da ste jedna od onih mama koje nemaju rizičnu trudnoću pa na porodiljni odlazite malo više od mjesec dana prije termina poroda. Ipak, ima i onih trudnica čiji je posao rizičan (najčešće fizički naporan), kao i budućih mama koje moraju pripaziti na svoje drugo stanje i otići na tzv. 'čuvanje trudnoće'.
Kolika je mjesečna naknada ako odete na čuvanje trudnoće?
Iako odsustvo s posla u vezi s trudnoćom i rođenjem djeteta poduzetnici i zaposlenici najčešće doživljavaju kao jedno odsustvo, važno je razumjeti da su propisima definirane tri različite naknade: naknada za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, potpora za rodiljni dopust te potpora za porodiljni dopust.
Ukoliko liječnik ili ginekolog ispostavi doznaku za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, naknada za vrijeme takvog bolovanja jednaka je prosječnoj plaći isplaćenoj u prethodnih 6 mjeseci alikvotno broju sati provedenom na bolovanju. Međutim, ova naknada ne može iznositi više od 4.257 kuna mjesečno.
Koja mi dokumentacija treba?
U slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom HZZO isplaćuje naknadu plaće od prvog dana bolovanja. Stoga se osiguranica obraća nadležnoj službi HZZO-a, prema mjestu prebivališta (odnosno boravka) koja će od prvog dana isplaćivati naknadu plaće. Poslodavac u tu svrhu ispunjava Potvrdu o plaći u koju unosi podatke o plaći koja je osiguranici isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, odnosno ukoliko je osiguranica obrtnica ili samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, odnosno u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i ako je obveznica poreza na dohodak ili poreza na dobit i prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja istih djelatnosti dostavlja Potvrdu o osnovicama osiguranja. Uz to osiguranica prilaže i presliku tekućeg računa na koji će se isplatiti naknada plaće. U slučaju da osiguranica ima zbog ovrhe blokiran račun u banci gdje prima plaću, potrebno je otvoriti zaštićeni račun gdje će se isplaćivati naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom.
Visina naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u svezi s trudnoćom
Naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu.
Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% od proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna (ukoliko trudnica nema prethodno osiguranje, 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine).
Najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.
Ukoliko osiguranica ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno ima prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) i ima u prethodnom šestomjesečnom razdoblju najmanje dvije isplate plaće primat će naknadu plaće u visini prosjeka tih isplaćenih plaća (limitirano do 4.257,28 kuna).
Ukoliko osiguranica ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno nema prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) neovisno o isplaćenim plaćama u prethodnom šestomjesečnom razdoblju primat će naknadu plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice mjesečno (831, 00 kn).
Ukoliko osiguranica ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno ima prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) ali ima u prethodnom šestomjesečnom razdoblju jednu ili niti jednu isplatu plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu. Tako utvrđena osnovica za naknadu plaće ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja, koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez (cca. 2.000,00 kn).
Više pročitajte OVDJE.
Čuvanje trudnoće: Kada, zašto i što je uopće tada trudnicama dopušteno?
Kako bismo riješili nedoumice vezne uz čuvanje trudnoće, pitali smo za mišljenje stručnjake iz Poliklinike Mazalin.
Čuvanje trudnoće naziv je za potpuno mirovanje ili ograničenje tjelesne aktivnosti u trudnoći zbog prisutnosti neke od komplikacija koja potencijalno može ugroziti zdravlje djeteta i/ili majke. Najčešće takve komplikacije zbog kojih se propisuje čuvanje trudnoće su:
- preeklampsija
- vaginalno krvarenje
- opasnost od prijevremenog poroda
- skraćenje cerviksa
- prisutnost komplikacija u prijašnjoj trudnoći
- višeplodna trudnoća
- fetalni zastoj u rastu.
Liječnici koji propisuju čuvanje trudnoće vjeruju da će mirovanje i ležanje u krevetu poboljšati protok krvi obogaćene kisikom i hranjivim tvarima do posteljice tesmanjiti pritisak na cerviks, a time smanjiti i rizik od prijevremenog poroda. Osim toga, vjeruju i da će mirovanje smanjiti stres i krvni tlak kod trudnica. Režim mirovanja, koji će liječnik preporučiti, ovisi o mnogo faktora, primjerice vrsti posla kojim se trudnica bavi, njenim svakodnevnim navikama i aktivnostima, ali i ozbiljnosti prisutne komplikacije u trudnoći te dostupnosti medicinske njege.
Modificirano mirovanje prilagođeno je svakoj trudnici zasebno te je u praksi zapravo najmanje strogi oblik mirovanja. Najčešće preporuke za ovaj režim mirovanja su ograničavanje tjelesne aktivnosti na laganiji napor poput kratkotrajnog hodanja, ležanja dok ste kod kuće, strogog mirovanja određen broj sati u danu itd. Vrlo je važno da s vašim liječnikom raspravite što sve smijete, a što ne smijete raditi.
Strogo mirovanje kod kuće u pravilu znači da biste trebali ležati na krevetu ili kauču cijelo vrijeme, a jedino je dopušten odlazak na toalet. U nekim je slučajevima čak i penjanje po stepenicama ili tuširanje zabranjeno.
Strogo mirovanje uz liječnički nadzor najstroži je oblik čuvanja trudnoće kod kojeg je potreban stalan liječnički nadzor. Ponekad se uz strogo ležanje i mirovanje određuje i poseban položaj ležanja, primjerice onaj u kojem je glava niže postavljena od trupa kako bi se smanjio pritisak na cerviks.
Koje su aktivnosti nedopuštene?
U slučaju da vam je u trudnoći preporučeno strogo mirovanje kod kuće, sljedeća se pravila o aktivnostima vjerojatno odnose i na vas. Svakako preporučujemo da od svog liječnika zatražite detaljnija pojašnjenja o mirovanju jer niti jedna trudnoća nije jednaka, pa tako niti čuvanje trudnoće.Što je dopušteno?
- kratka šetnja do toaleta
- sjedenje na stolici u trajanju do jedan sat
- lagano hodanje po stanu/kući u trajanju do trideset minuta
- kratkotrajno stajanje, ne duže od trideset minuta
- sjedilački rad na poslu u trajanju do jedan sat (samo u slučaju ako posao nije stresan)
- ograničeno penjanje po stepenicama
- kratkotrajno tuširanje jednom dnevno.
Što se ne preporučuje? - aktivnosti koje traju dulje od jedan sat
- dizanje teških predmeta i djece
- seksualna aktivnost koja uključuje penetraciju
- bilo koja aktivnost koja uključuje napinjanje trbušnih i zdjeličnih mišića.
Potencijalni rizici čuvanja trudnoće Iako se na prvu možda može činiti da apsolutno mirovanje i ležanje u krevetu ne može biti opasno, to ipak nije tako. Upravo zbog toga, liječnici bi trebali biti posebno oprezni kada propisuju čuvanje trudnoće. Neki od rizika i zdravstvenih problema koji se mogu javiti tijekom čuvanja trudnoće su:
- Stvaranje krvnih ugrušaka (tromba) u venama. Najozbiljnije stanje koje se može javiti prilikom dugotrajnog mirovanja je razvoj ugrušaka u venama nogu i zdjelice, tzv.duboka venska tromboza. Nastali krvni ugrušak može krvotokom doći do pluća i izazvati vrlo ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje – plućnu emboliju. Kombinacija dugotrajnog mirovanja i fizioloških hormonalnih promjena kod trudnica, koje, između ostalog, služe i kao priprema za brzo zaustavljanje krvarenja prilikom poroda, predstavljaju značajan rizik za razvoj ovog stanja.
- Demineralizacija kostiju. Čvrstoća i izdržljivost kostiju ovise o razini opterećenja koju kosti podnose. Prilikom ležanja, opterećenje na kosti puno je manje nego inače, zbog čega one iz svog sastava postepeno gube minerale, posljedično čemu postaju manje čvrste i podložne frakturama. Ukoliko se nakon perioda mirovanja vratite svakodnevnim aktivnostima i vježbanju, kosti se mogu vratiti u prijašnje stanje i povratiti svoju čvrstoću – takav proces je reverzibilan.
- Žgaravica. Ona se često javlja ako odmah nakon obroka legnete. Želučani se sadržaj tada vraća kroz jednjak sve do usne šupljine, što može izazvati razne simptome poput boli u želucu, osjećaja nelagode i pečenja u želucu, jednjaku ili grlu, kašlja pa čak i oštećenja zubi.
- Zatvor (konstipacija). Ovo se stanje često javlja u trudnoći, a kod žena koje moraju mirovati još je češća pojava.
- Stres. Promijenjene životne okolnosti te strah za vlastito zdravlje i zdravlje djeteta mogu stvoriti visoku razinu stresa kod trudnica i njihovih obitelji, osobito onih kojima su dijagnosticirane komplikacije u trudnoći ili postoji povećan rizik za razvoj neke od njih.
- Smanjenje kondicije i slabljenje organizma. Smanjenje mišićne snage i volumena mišića, kao i smanjenje plućnog kapaciteta te tzv. iskorištenja kisika javljaju se u svih osoba koje dulji period nisu bile tjelesno aktivne. Iako je ovaj proces također reverzibilan, pokazalo se da žene koje su oslabile zbog dugotrajnog mirovanja teže podnose porod i sporije se oporavljaju.
Iako su u novije vrijeme prednosti mirovanja za trudnice s rizičnom trudnoćom dovedene u pitanje, velik broj liječnika i dalje propisuje ovu vrstu „terapije“ zbog pozitivnih iskustava u kliničkoj praksi.
Upravo je zbog toga iznimno važno da liječnik za svaku trudnicu odvagne potencijalne prednosti i prijeteće rizike koje dugotrajno mirovanje može donijeti. U obzir treba uzeti brojne faktore poput težine komplikacije, općeg zdravstvenog stanja trudnice, njenih životnih navika, socijalne situacije i suradljivosti.
Također, takvu je trudnicu potrebno posebno pratiti i s njom surađivati kako bi se na vrijeme donijele najbolje odluke za zdravlje nje i djeteta te uspješno privođenje trudnoće kraju.