novi-europljani-kako-valovi-imigranata-mijenjaju-kontinent-saznajte-u-national-geographicu-hrvatska

Ako ste Europljanin, osobito ako ste Nijemac, već godinu dana živite usred uznemirujuće javne rasprave o tome što sve podrazumijeva identitet – i kako se ljudi koji su rođeni negdje drugdje u to uklapaju. Potkraj kolovoza 2015. godine napetost zbog priljeva izbjeglica s Bliskog istoka dosegnula je vrhunac. Sedamdeset i jedna osoba pronađena je mrtva u zaključanom kamionu u Austriji, nakon što su ih napustili krijumčari. Neonacistički huligani napali su policiju ispred jednog prihvatilišta u Heidenauu kod Dresdena. Kad je njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila prihvatilište da bi iskazala podršku izbjeglicama, bijesni prosvjednici dočekali su je povicima „Mi smo ljudi!“. Dobacivali su joj da je „glupa drolja“ i „Volksverräter“ , što je izraz iz nacističkog doba za „izdajnike naroda“.

novi-europljani-kako-valovi-imigranata-mijenjaju-kontinent-saznajte-u-national-geographicu-hrvatska

Pet dana kasnije, 31. kolovoza, kancelarka je u Berlinu održala redovitu ljetnu konferenciju za novinare. U tom su trenutku sirijski izbjeglice u Budimpešti hrlili u vlakove prema Njemačkoj. Kao i obično, Angela Merkel bila je vrlo pribrana. Rekla je da njena vlada predviđa dolazak oko 800.000 izbjeglica do kraja 2015. godine. (Na kraju ih je došlo više od milijun.) Njemački ustav jamči pravo na politički azil, podsjetila je novinare, citirajući prvi član tog akta. „Dostojanstvo je čovjeka nepovredivo.“ I doista, mnogo se više Nijemaca ponašalo u skladu s tim i pomagalo izbjeglicama, nego što ih je vrijeđalo i gađalo kamenjem. „Njemačka je snažna zemlja“, rekla je kancelarka. „Mnogo smo toga ostvarili. Možemo mi to!“ Možda će jednog dana upravo te riječi – „Wir schaffen das!“ – biti ugravirane na njezinu spomeniku. U međuvremenu su te riječi utjecale na to da Njemačka postane poprište najžešće javne rasprave na svjetskoj sceni. Njemačka je u Europi prihvatila najviše izbjeglica – i najviše se bori s njihovim utjecajem na lokalnu kulturu. Hamburg je prošle godine morao smjestiti 35.000 izbjeglica, što je polovina broja koji cijeli SAD prihvati godišnje. Velika većina Nijemaca prihvaća imigrante i islam intelektualno. Ali emotivno ne.

Masakr nosoroga. Mračni svijet bešćutne južnoafričke trgovine rogovima nosoroga vodi prema istrebljenju tih jedinstvenih životinja. Međunarodna prodaja rogova nosoroga – koji su u Vijetnamu i Kini popularan, iako nedjelotvoran lijek i sredstvo mamurluka – zabranjena je od 1977. godine. Brzorastuća potražnja u tim zemljama, u kojima se rog smatra statusnim simbolom, izazvala je nagli rast cijena. Dok se policijske snage bore protiv trgovine, sve organiziraniji krijumčari spretno mijenjaju dobavne putove nezakonito ulovljenih ili ukradenih rogova.

Park prirode Lonjsko polje. Najveće zaštićeno poplavno područje u Hrvatskoj diči se iznimnim krajobraznim i etnološkim obilježjima te ornitološkim bogatstvom. Lonjsko carstvo vode jedno je od rijetkih močvarnih područja u Europi i dragocjen pogled u prošlost, kad su poplavne ravnice bile sastavni dio rijeke. U ovome močvarnom ekosustavu čovjek i njegove aktivnosti jedna su od ključnih karika. U parku prirode stoga se trude zadržati ljude, osobito mlade. Ovu reportažu kao i ostale reportaže o nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj koje vas očekuju u National Geographicu Hrvatska omogućila je suradnja s projektom PARCS, koji u ime Ministarstva zaštite okoliša i prirode provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP), a financiran je darovnicom Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Ovo su samo neke od tema koje vas očekuju u listopadskom izdanju National Geographica Hrvatska! Jeste li osigurali svoj primjerak?