Jeste li potpuno spremni za pravilno uvođenje dohrane u bebin život?

Znamo da imate puno dvojbi i pitanja vezanih uz dohranu. Ne postoji roditelj koji ih nije imao, jer savjeta je raznih, neki su i kontradiktorni, smjernice se mijenjaju i tko je onda u pravu i čime hraniti dijete? Kada uopće započeti s dohranom? Dio odgovora donosimo u ovom članku, a sve što vas dodatno zanima, moći ćete nam poslati na mejl i doznati od nutricionistice  Karmen Matković Melki tijekom video javljanja uživo na Facebook stranici Frutek Hrvatska, u utorak, 14. 5. 2019, točno u 12 h. Livestream će voditi poznata mama blogerica Ines Šitum.

Osnovna pitanja o dohrani

Kako biste se lakše snašli i poslali nam što konkretnija pitanja, pogledajmo neke od osnovnih stvari koje se tiču dohrane beba. Na pitanja nam je odgovorila Karmen Matković Melki, dipl. ing. preh. tehn., nutricionist koja radi u nutricionističkom savjetovalištu i bioljekarni Bioleptir pri prvom privatnom Centru za štitnjaču, Poliklinici Leptir u Zagrebu. Suvlasnica je edukativnog centra za savjetovanje u području nutricionizma Definicija hrane i koautorica internetske nutricionističke enciklopedije www.definicijahrane.hr te popularne mobilne aplikacije “Bebin kalendar dohrane”.

Kada započeti dohranu kod bebe? Kako roditelji znaju da je beba spremna za gustu hranu?

Važno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji točno određeni dan starosti dojenčeta, već postoji usuglašen period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje namirnica. Upravo na temelju ovih činjenica donesene su europske smjernice koje daju preporuku za razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta: između 17. i 26. tjedna odnosno, između 4. i 6. mjeseca djetetovog života. Točan trenutak ili dan kada će se u tom razdoblju dohrana djetetu uvesti ovisi o samom djetetu i roditeljima. Neka dojenčad spremna su na uvođenje dohrane već s navršenih 4 mjeseca života, kada jasno pokazuju spremnost za nove namirnice mljackajući, pružajući ruke prema hrani koju roditelji jedu te izražavanjem veselja, nestrpljenja i zainteresiranosti prema obrocima koje ostatak obitelji jede. Druga djeca pak u ovoj fazi razvoja ostaju ravnodušna i nezainteresirana pa i samo nuđenje obroka bude neuspješno. Upravo iz ovog razloga roditelji trebaju uvijek promatrati svoju djecu i pratiti znakove.

Koliko obroka dnevno mora pojesti beba?

Ne postoji strogo pisano pravilo o tome koliko bi kašastih obroka dojenče u kojem mjesecu života trebalo imati. Tako primjerice dojenčad koja su pokazala spremnost za dohranu već tijekom 4. ili 5. mjeseca života već u 6. odnosno 7. mjesecu života mogu imati 2, pa i 3 kašasta obroka. Naravno, s druge strane, ako se započinje dohrana u 6. mjesecu života, za očekivati je da dijete upravo tada ima jedan kašasti obrok te napreduje u 7. mjesecu života na dva kašasta obroka. Do navršene prve godine života dijete bi trebalo imati 4 do 5 kašastih obroka uz dojenje i/ili dojenačke mliječne pripravke kao obrok prije spavanja i tijekom noći.

Što je zdrava/uravnotežena prehrana bebe/mališana?

Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje nutritivno ograničena te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče, zbog čega je potrebno započeti s uvođenjem novih namirnica i time obogatiti osnovne prehrane. Cilj dohrane je uspostaviti uravnoteženu, raznoliku te nutritivno i energetski optimalnu prehranu koja će podražavati rast i razvoj. Pravilna prehrana djece primarno bi trebala sadržavati sezonsku, cjelovitu hranu, odnosno industrijski neprerađene ili minimalno prerađene prehrambene proizvode.

Kako točno započeti postupak, odnosno, kako kombinirati gustu hranu i dojenje?

Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak), zbog čega se novu namirnicu preporučuje pomiješati s već poznatom. Prvi je put novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (više tekućem), a kroz sljedeća dva do tri dana količinu namirnice povećavati (gušća konzistencija).

Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način, u razdoblju od tri do pet dana, s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu. Ovu namirnicu je prvo pripremila (skuhala i smiksala) te pomiješala sa svojim mlijekom, dala djetetu na žličicu da kuša i nakon četiri dana povećavanja količine kuhane riže ili rižinih pahuljica, majka u prehranu djeteta uvodi bananu ili jabuku. Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, a već drugi dan djetetu nudi veću količinu voćke, a treći dan npr. bananu s rižom i izdojenim mlijekom. Uvođenjem sve većeg broja namirnica djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse, nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju od 6 do 7 mjeseci je u potpunosti sposobno jesti kašice. Dojenje se nudi neposredno nakon i/ili između kašastih obroka i tijekom noći (ne preporučuje se dojenje neposredno prije planiranog kašastog obroka, jer se tako smanjuje vjerojatnost za konzumaciju tog obroka).

Što ako je dijete alergično na određene namirnice? Kako prepoznati znakove alergije?

Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu. Alergijska reakcija javlja se u roku od nekoliko minuta, a najjaču reakciju izazivaju kikiriki, orasi i indijski oraščići, zbog čije konzumacije su najčešće zabilježene sljedeće reakcije: osip, crvenilo, otok kože te suzenje očiju, nosa i otežano disanje, te u najtežim slučajevima oticanje i zatvaranje dišnih putova, što dovodi do anafilaktičkog šoka i potrebe za neodgodivom medicinskom intervencijom. Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena, tzv. Big 8. (kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), riba, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi...) i školjkaši.) Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena. Navedene su se namirnice posljednjih desetljeća, savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim, najnovija istraživanja tvrde drugačije te ukazuju da kasni početak dohrane (iza šestog mjeseca djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak i intenzitet alergijskih reakcija, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena.

Što nam novoga stiže iz Fruteka?

S radošću vam možemo predstaviti novu liniju povrtnih kašica. Prema važećim prehrambenim smjernicama prva kašica koju dajemo dojenčetu prilikom uvođenja guste hrane pripremljena je od povrća. Zbog toga je Frutek za potrebe prvoga uvođenja dopunske prehrane razvio novu liniju BIO povrtnih kašica. Dostupna su dva okusa od provjerenih sastojaka iz ekološke proizvodnje: mrkva, krumpir, grašak te krumpir, brokula. Kašice su namijenjene bebama nakon navršenog 4. mjeseca i predstavljaju značajno proširenje BIO Frutek asortimana. Kašice su odličnog okusa, bez glutena te dodataka soli i šećera (sadrže isključivo prirodno prisutne šećere). Sjajno će vam poslužiti kad ste u prirodi, na putu, kad ne stignete pripremiti kašice sami ili ostanete bez ideje što ponuditi bebi za jelo. Želimo vam da i vi i vaša beba maksimalno uživate u ovim trenucima hranjenja, jer time se grade zdravi odnosi prema hrani. Neka atmosfera tijekom jela uvijek bude opuštena i pozitivna!

Tekst: I.T. , promo

Foto: promo, Profimedia