Osporavanje očinstva

Trebate li besplatan pravni savjet, pišite nam na adresu urednistvo@roditelji.hr s naznakom "Za odvjetnicu". Na vaša pitanja odgovara odvjetnica Blaženka Musulin, koja se pretežno bavi područjem građanskog prava i više od 20 godina pruža stručnu pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama. Iza nje su godine iskustva u struci, mnoštvo riješenih parnica i završenih slučajeva, a u okviru odvjetničkog ureda Musulin radi s timom od četiri mlada pravnika. Ured zastupa pretežno fizičke osobe koje kroz neposredni kontakt s odvjetnicom iznose svoje probleme, te se svaki problem individualno prihvaća i rješava.

Na pitanje oko osporavanja očinstva te plaćanja alimentacije navodimo da isto reguliraju odredbe Obiteljskog zakona.

Člankom 79. navodi se da tužbu radi osporavanja očinstva utvrđenog priznanjem može podnijeti:

1. dijete
2. muškarac koji je upisan u maticu rođenih kao otac djeteta ili
3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo.

Međutim ako je očinstvo utvrđeno odlukom suda, osporavanje nije dopušteno. Stoga, u konkretnom slučaju moguće je osporavati očinstvo koje je prethodno priznato, po odredbama čl.402 Obiteljskog zakona.

(1) Muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, ali najkasnije do navršene sedme godine života djeteta.

(2) Muškarac koji je pod prisilom priznao očinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potječe od njega može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine života djeteta.

S obzirom da u svom pitanju ne navodite detalje, savjetujemo da vodite računa o rokovima ukoliko je parnica za osporavanje pokrenuta. Pitanje uzdržavanja drugo je pitanje na koje sam nedavno odgovorila pa predlažem da pročitate i taj odgovor.

Napadnut u noćnom klubu

Čitatelj pita za prava svoga sina koji je ozlijeđen prilikom večernjeg izlaska u noćni klub kada su njega i prijatelja bez razloga napali nepoznati mladići. Ozlijeđen je, te se vodio kazneni postupak protiv osobe koja ga je ozlijedila. I danas osjeća posljedice tog ozljeđivanja, pa roditelje zanima da li ima pravo na naknadu štete jer u kaznenom postupku nije tražio odštetu, a od napada su prošle već skoro tri godine?

Ukoliko u postupku pred kaznenim sudom nije postavljen imovinskopravni zahtjev, naknadu štete može potraživati u građanskom postupku koju pokrećete podnošenjem tužbe nadležnom Općinskom (građanskom) sudu.

Pravno, opseg kaznenopravne odgovornosti uži je od opsega građanskopravne odgovornosti te je pravomoćna presuda kaznenog suda jedan od dokaza u parničnom postupku. Sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku sudovi su vezani pravomoćnom kaznenom presudom u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti osobe koja je počinila kazneno djelo, što znači da je parnični sud vezan kaznenom presudom glede utvrđenja da je okrivljenik počinio kazneno djelo i da je za tu radnju odgovoran. Međutim, druge okolnosti o kojima ovisi visina naknade štete koju ozlijeđeni mladić ima pravo potraživati, utvrđuje se u slobodno u skladu s odredbama zakona o parničnom postupku.

Odgovorna osoba je osoba od koje potražujete naknadu štete, dakle osoba koja je ozlijedila vašeg sina, odnosno okrivljenik koji je kaznenom presudom osuđen na kaznu zatvora zbog nanošenja tjelesnih ozljeda.

Prema članku 230. ZOO-a određeno je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Međutim obzirom je u konkretnom slučaju šteta nastala kaznenim djelom primjenjuju se odredbe čl. 231 ZOO-a koje određuju da kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.

Odvjetnica Blaženka Musulin

Palmotićeva 37/ I

10000 Zagreb

Tel: +385 1 4873 663, +385 1 4873 213

Fax: +385 1 4835 730

www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia, Blaženka Musulin