Pitanje:Poštovani! Nalazim se u vrlo nezavidnoj situaciji. Naime, prije 13 godina sam počela živjeti s jednim muškarcem, njegovom majkom i njegovo dvoje, tada maloljetne, djece, a ja sam sa sobom dovela sina iz prijašnjeg braka te smo u braku dobili kćerku koja sada ima 10 g. Ulagala sam i još ulažem u kuću koja glasi na njegovu majku, ona nikada nije poželjela uložiti išta od svojih novaca no polako dolazi do trzavica u kojima se sve svodi da će oni mene izbaciti van i da nemam nikakva prava na njihovu imovinu. U međuvremenu je moja majka kupila od svoje očevine stan na moje ime. On je tijekom cijeloga braka u dugovima, što prema državi, što za alimentaciju od vojne mirovine koja iznosi oko 2090 kn on na ruke dobije s odbitcima oko 600 kn te još uplaćuje raznim agencijama po 200 kn. Tako da je radio na crno, ali novce nikada nije donosio kući, a kamoli djecu oblačio ili išta drugo. Ja sam mali obrtnik i sve se svodilo na to da ja sve mogu sama snositi. On pije, fizički nema obračuna, ali zato trpim verbalno svakodnevna ponižavanja. Mene zanima samo koja su moja prava na njihovu imovinu te kakva su njegova prava na moju imovinu. 

Odgovor: Sukladno članku 11. Obiteljskog zakona, odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

Izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005. godine). Trenutno važeći ObZ (Narodne novine broj: 103/15; dalje: ObZ 2015), stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. studenog 2015. godine, a na imovinu stečenu do tog datuma, primjenjuje se raniji zakoni kojima su imovinski odnosi bračnih drugova pravno regulirani: Obiteljski zakon iz 2003. godine (Narodne novine broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 25/13, 05/15; dalje: ObZ 2003), Obiteljski zakon iz 1998. godine (Narodne novine broj: 162/1998; dalje: ObZ 1998), te Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj: 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998; dalje: ZBPO).

Prema odredbi članka 36. stavka 1. trenutno važećeg ObZ 2015, bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom, pod uvjetom da je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice. Navedeno vrijedi ako bračni drugovi nisu svojim bračnim ugovorom odredili drukčije.

U bračnoj stečevini bračni su drugovi suvlasnici po pola, dakako, ako drukčije nisu ugovorili. Ako bračni drugovi nakon prestanka braka nisu uredili svoje imovinske odnose sporazumno, imovinski odnosi mogu se urediti sudskom odlukom (članak 45. ObZ 2015).

Sukladno čl. 46 ObZ-a, pokretne stvari koje pretežito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prigodom razvrgnuća bračne stečevine, već ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim će djeca stanovati.

Potrebno je također naglasiti da je za određenje bračne stečevine važno trajanje bračne zajednice, kao životne zajednice bračnih drugova, a ne samog braka. Ako bračni drugovi steknu određenu imovinu nakon prestanka bračne zajednice, no prije nego je brak pravomoćno razveden; ta imovina ne ulazi u bračnu stečevinu.

Sama dioba zajedničke imovine odnosno bračne stečevine vrši se prema pravilima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje: ZV).

Kod zajedničke imovine bračnih drugova potrebno je najprije odrediti koja imovina predstavlja zajedničku stečevinu, a potom odrediti i udjele bračnih drugova u zajedničkoj stečevini. Prema čl. 63. ZV, svaki zajedničar ima pravo na diobu zajedničke stvari koja je moguća i dopuštena i ovlašten je zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli na način da se odredi koliko mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu. Veličina suvlasničkog dijela određuje se prema sporazumu svih zajedničara, a ako sporazuma nema, onda o tome odlučuje sud na zahtjev bilo kojega od zajedničara, prema mjerilima koje za svaki slučaj postavlja zakon. Tek, dakle, pošto se odrede udjeli bračnih drugova u zajedničkoj stečevini i zajedničko vlasništvo pretvori u suvlasništvo, moguća je daljnja dioba prema pravilima o razvrgnuću suvlasničke zajednice.

S druge strane, imovina bračnog druga koja ne ulazi u bračnu stečevinu, njegova je vlastita imovina (članak 253. ObZ 2003). Na njoj bračni drug čija je to imovina ima prava kao jedini vlasnik. ObZ 2003, ObZ 1998 i ZBPO uređuju vlastitu imovinu bračnog druga na isti način.

Slijedom navedenog, u cilju efikasnog rješavanja Vašeg slučaja svakako savjetujem angažirati odvjetnika.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti

Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.