25 zabluda u o hrani i piću

1. Šećer dovodi do nastajanja karijesa 

Nema sumnje da je maslinovo ulje zdravo, ali je ulje od repice još zdravije jer sadrži mnogo više važnih masnih kiselina Omega 3. U rang dobrih ulja spadaju: laneno ulje, soja ulje i orahovo ulje. Ono što se naziva uljem za kuhanje ili biljnim uljem je gotovo uvijek ulje od repice.

3. Kava povlači vodu iz organizma

Omiljeno piće koje nas razbuđuje utječe na rad mokraćnog mjehura. Ali to samo znači da moramo brže na toaletu nego nakon šalice biljnog čaja. Presudno je da tijelo ne ispušta više tekućine nego što je primi. Zbog toga može i kava pripadati dnevnoj količini tekućine koju je potrebno uzeti a to su dvije do tri litre.

4. Margarin sadrži manje kalorija nego putar

Zabluda! I margarin i putar sadrže oko 80 grama masti a to iznosi 750 kalorija na 100 grama. Dijetalni margarin ne sadrži manje masnoće nego njegov sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina spriječava bolesti. Onaj tko želi izbjeći unošenje masnoća u organizam neka troši margarin i putar koji imaju upola manje kalorija (360).

5. Čokolada kvari ten

Glupost! Dobar ili loš izgled kože genetski je uvjetovan. Najgori neprijatelji za kožu su pušenje i sunce. Bubuljice imaju gotovo uvijek hormonalni uzrok.

6. Onaj tko želi smršavjeti treba jesti više manjih obroka

Ovo je loš savjet! Međuobroci koji sadrže ugljikohidrate povisuju insulin. To spriječava razgradnju masti i dovodi do toga da se hrane masne stanice. Tri glavna obroka i između toga jedan sat posta dovode do mirovanja insulina čime se pospješuje razgradnja masti. Glad se može između obroka utažiti začinjenim posnim sirom kojem se doda narezana paprika, kolerabica, paradajz ili voće.

7. Samo mediteranska prehrana je zdrava Oni koji se hrane kao stanovnici Krete, mogu doživjeti i 100 godina pa čak i 110 i tad još pucaju od zdravlja. To mogu zahvaliti tradicionalnoj kretskoj hrani koja zadrži mnogo voća i povrća, kruha, sočiva, svježe ulovljene ribe i ulju koje je proizvedeno iz Koroneiki maslina. Međutim i u zemljama srednjeg Mediterana se situacija polako mijenja. Pretpostavlja se da je tome razlog znatno povećana konzumacija mesa.

8. Djeca moraju jesti salatu

Zelena salata je zdrava ali ne sadrži ništa više hranjivih tvari koje se također nalaze u ostalom voću i povrću. Mrkva i dinja sadrže više betakarotena. Brokula, koromač i cvjetača sadrže više vitamina C. U salati je zastupljena folna kiselina sa 75 mikrograma na 100 grama salate i igra veliku ulogu pri tvorbi stanica. Rajčica sadži polovinu a paprika trećinu folne kiseline. Sadržaj nitrata u zelenoj salati koja se uzgaja u staklenicima često prelazi granicu vrijednosti koja je preporučena od državnog instituta za kontrolu proizvoda. Zato je preporučljivo koristiti proizvode uzgojene na prirodan način.

9. Voćni šećer ne deblja

To bi bilo lijepo kad bi bila istina. Nova istraživanja pokazuju da voćni šećer za razliku od normalnog šećera potiče stvaranje depoa masnoće i posebno kod muškaraca pogoršava krvnu sliku. Estrogen kod žena djeluje na izjednačenje.

10. Šećer smanjuje količinu kalcija u organizmu

Preko 90 godina je ta izjava prava zabluda. Temelji se na činjenici da je jedno istraživanje koje se provelo u Japanu i pokazalo da se životinjama kosti nisu mogle pravilno izgraditi jer im se davala velika količina šećera bez dodatka vitamina D (zaslužan za izgradnu kostiju). Pretpostavljalo se da je za mekane kosti bio odgovoran šećer. Ova zabluda se proširila svijetom i još dan danas se u nju vjeruje. Ako organizam loše prima kalcij, onda to leži na prozvodima koji sadrže oxal kiseline a to su špinat, cikla, blitva. celer, rabarbar, kakao i čokolada.

11. Gljive se ne smiju podgrijavati

Gljive sadrže mnogo vode i u prosjeku toliko bjelančevina koliko ih se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Iz tog razloga se brzo kvare. Iz bjelančevina koje se nalaze u gljivama mogu nastati štetne tvari koje se pojavljuju prilikom raspadanja drži li ih se dulje na sobnoj temperaturi. Obrok sa gljivama je zato potrebno držati u hladnjaku ne duže od jednog dana i ako ga se dobro podgrije, ne stoji ništa na putu da ga se sa zadovoljstvom pojede.

12. Šećer smanjuje količinu vitamina

I ova izjava je zabluda! Kod biokemijske pretvorbe voćnog šećera (= glukoza/šećer u krvi) važnu ulogu igra vitamin B1. Za razliku od prijašnjih pretpostavki pri kojima se smatralo da neće biti razgrađen, došlo se do zaključka da se uvijek nanovo koristi za pretvorbu. Važno: svaka vrsta ugljikohidrata, počevši od voćnog šećera do škroba, se na taj način razgrađuje u organizmu. Dodatno, vitamin B1 služi za razgradnju bjelančevina i masti.

13. Šećer djeluje na pojačanu aktivnost

Istraživanja u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća su potvrdile tu činjenicu. Neka druga istraživanja su ih pak osporile. Većina stručnjaka pojačanu aktivnost djece opravdava posebnošću u izmjeni tvari u mozgu.

14. Slatkiše je potrebno rasporediti na više dijelova

Zubni liječnici bi bili sretni ako to ne bi bilo tako. Nakon svakog konzumiranja slatkiša su zubi izloženi djelovanju kiselina. Osim toga, nijednom dijetetu konzumiranje slatkiša ne utječe na promjenu izmjene tvari ili dobivanje dijabetesa ukoliko ih je malo više jelo. U najgorem slučaju mu od prevelike količine slatkiša može biti mučno i na taj način uči da je bolje da ih konzumira u manjim količinama.

15. Konzumiranje umjetnog sladila je štetno

Ta tvrdnja da umjetno sladilo može izazvati rak ili udebljati, također se čvrsto ustoličila. Kod miševa koji su dobivali veliku količinu umjetnog sladila a koji čovjek nikada ne može konzumirati u toj količini, utvrđeni su zloćudni tumori. WHO organizacija je zato umjetna sladila ocijenila neopasnima za čovjekov organizam. Da li konzumacija umjetnih sladila potiče na debljanje? I ta pretpostavka nije točna jer umjetna sladila nemaju kalorija i ne utječu na insulin. Vrlo je vjerojatno da se umjetna sladila miješaju sa proizvodima koji se mogu koristiti kao zamjena za pravi šećer. Ti produkti imaju jednaku količinu kalorija kao i pravi šećer. Budući da takve supstance ne pripadaju pravim šećerima, proizvodi koji sadrže takve šećere nose etiketu "bez šećera".

16. Svježe mlijeko je zdravije nego trajno

Svježe mlijeko je ukusnije i sadrži nešto malo više vitamina nego trajno, ali je ta razlika toliko mala da nije vrijedna spomena.

17. Korištenje aluminijskog posuđa djeluje štetno na zdravlje

Korištenje aluminijskog posuđa je od državnog ureda za ocjenu rizika i WHO organizacije ocijenjeno kao neopasno. Aluminij je element koji se u organizmu pojavljuje u tragovima. I znanstvenici se mogu prevariti pri tvrdnji da napr. pire od jabuka, kiselo zelje, rabarber ili paradajz mogu osloboditi aluminij iz aluminijskog posuđa. Aluminij iz organizma potpuno nestaje. Međutim, oni koji žele biti potpuno sigurni, neka koriste emajlirano ili eloksirano posuđe.

18. Suho voće i med su zdravi slatkiši

Ako šećer nije zdrav, onda to ne mogu biti niti med (sadrži 78 % šećera) a niti suho voće (sadrži 45 % šećera). Suho voće posebno pogoduje nastajanju karijesa jer se lijepi za zube. Usput: smeđi šećer nema nikakve prednosti u odnosu na bijeli šećer. Samo mu je aroma bolja.

19. Mineralna voda bez kisika razbuđuje

Duboko udisanje i izdisanje donosi bolje rezultate. Prema današnjim iskustvima, preko želuca i crijeva u krv dospijevaju vrlo male količine kisika.

20. Crni kruh je zdraviji od bijelog

Ako je za bojanje kruha korišten malč, u stvarnosti smo zapravo kupili kruh od bijelog brašna. Takav kruh sadrži manje vitamina, minerala i balastnih tvari. U pekarni zbog toga morate isključivo tražiti kruh od žitarica.

21. Sekundarne biljne materije štite od raka, srčanog udara i starenja

Prerano ste se poveselili! Flavonoidi i phitamini pozitivno djeluju na visoki tlak, vrijednosti kolesterina i stanice isključivo u posudama za pokuse i kod životinjskih pokusa. Dakle, ne može se govoriti o lošim efektima a u kojoj količini su dobri također nije poznato.

22. Voda i koštuničavo voće

Voda na krastavacu i ogrozdu će dovesti do bolova u trbuhu... Voće kojem se dodaje voda ne bubri pa tako niti u želucu. Konzumiranje neopranog voća na kojem se nalaze kvašćeve gljivice i mikroorganizmi koji potiču na varenje je ono što dovodi do problema u procesu varenja. U pravilu, želučana kiselina čini te klice neštetinima. Ako u želudac dođe velika količina vode, želučana kiselina će biti toliko razblažena da više ne može obavljati tu funkciju. Da bi se spriječilo unošenje klica sa voća potrebno ga je uvijek prati. Oni koji su direktno sa drveta ili grma ubrali voće morali bi pričekati barem pola sata prije nego što će posegnuti za čašom vode.

23. Špinat sadrži mnogo željeza

Mnoga djeca nose traume iz djetinjstva kad vide tanjur pun špinata. I to usprkos činjenici da se već 80 godina zna da je jedna greška u zarezu kod navođenja količine sadržaja željeza, špinatu dala dobar glas kao nosiocu velike količine željeza. U usporedbi sa drugim vrstama povrća je špinat dobra namirnica. Jedino je šteta da oxal kiseline koje špinat sadrži oslabljuju primitak željeza u organizam.

24. Svinjsko meso je čista masnoća

Ta izjava je prošlost. Sa novo uzgojenim vrstama svinja i drugačijim načinom tranširanja se postiglo da su komadi mesa koji sadrže masnoću u prodaji sve rjeđi a komadi od mišićne mase sve češći. Jedan svinjski file je još prije 20 godina sadržavao 12 % masnoće, u današnje vrijem samo 2,4 %. Kod goveđeg filea je ta vrijednost pala na 4,2 %.

25. Miješano suho voće, grožđice, bademi, lješnjaci itd., su hrana za mozak

Od toga nećemo postati pametnijima. Prije ćemo biti umorni i povećati tjelesnu težinu ako ih jedemo u velikoj količini. Vrećica od 100 grama sadrži 500 do 700 kalorija. Lješnjaci, bademi i tome slično su hrana za živce ali se mozak isključivo hrani od voćnog šećera koji dobiva iz krvi. Pri dugom učenju se tako nešto ipak može konzumirati jer kombinacija šećera (količina u grožđicama: 60 do 70 %) i masnoće (bademi, lješnjaci: 40 do 70 %) utječu na održavanje stabilnosti šećera u krvi.

Tekst: Roditelji.hr

Foto: Profimedia