Djeca vole crtiće, video igrice, animirane glazbene spotove, reklame i to nije ništa novo, no sadržaji koji se djeci imputiraju, kronološka dob koja je itekako važna, kao i trajanje ovakve vrste zabave su stvari o kojima odrasli, odnosno roditelji, moraju voditi računa.

U svojoj dugogodišnjoj praksi sve više čujem isti anamnestički podatak da je dijete u najranijoj dobi bilo višesatno izloženo sadržajima s TV-a, najčešće crtanim filmovima. Ono što je „krivo“ jest da su crtani filmovi bili na stranom jeziku, a ne na materinjem jeziku. Takva rana stimulacija može imati loš utjecaj ne samo na razvoj jezičnih sposobnosti, već ona može loše utjecati na sveukupan razvoj djeteta. Nekad se i dogodi da dijete uz ovakve sadržaje razvije govor. Često čujemo da dijete zna ponoviti kompletne dijaloge svojih junaka, ali u neprimjerenoj situaciji. Za takav govor kažemo da je nefunkcionalan tj. da nema funkciju komunikacije.

Prevelika izloženost sadržajima na stranom jeziku djetetu „daje“ „pogrešnu“ bilingvalnu sredinu koja ima loš utjecaj na materinji jezik koje dijete mora savladati. Važno je napomenuti da crtići, video igrice i ostali sadržaji kojima je dijete izloženo, imaju intenzivniji zvuk, koji također može loše utjecati na psihomotorni razvoj djeteta.

Dijete se lako navikne na ovu vrstu jednosmjerne komunikacije i time gubi interes za svakodnevnom interakcijom s okolinom. Često se događa da se roditelj koji traži pomoć od stručnjaka ,"pohvali" kako njegovo dijete zna pronaći omiljene sadržaje na telefonu ili tabletu, te je zaista to tako. No, kada to isto dijete pitate kako se zove ili neko drugo jednostavno pitanje, odgovor izostaje.

Roditelji shvate što se događa, pa uskrate ovu vrstu zabave, no kod djece to izaziva vrlo burnu reakciju.

Komunikacija s roditeljima

Stimulacija govorno-jezičnog razvoja počinje odmah po rođenju djeteta. Dijete usvaja jezik putem modela, a model su u najranijoj dobi roditelji. Važno je s djetetom komunicirati u svim situacijama, tijekom hranjenja, presvlačenja, kupanja… te se tako kod djeteta razvija želja i potreba za komunikacijom.

Zato je uloga roditelja u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti, posebno u prve tri godine života, vrlo važna. Razvoj govorno-jezičnih sposobnosti se dijeli na prelingvalnu fazu (faza prije progovaranja) i lingvalnu kada se govor počinje razvijati.

- Od rođenja do trećeg mjeseca dijete plače za različite potrebe i oglašava se kada mu se obratite.

- Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalizacije gdje se dijete igra svojim govornim organima i time proizvodi određene zvukove.

- Oko šestog mjeseca dijete stvara slogovne kombinacije koje često ponavlja i to je faza brbljanja.

- Oko desetog mjeseca dijete intenzivno brblja, te se oko 12. mjeseca javlja prva funkcionalna riječ tj. riječ sa značenjem. Dijete vidi osobe i stvari iz okruženja i imenuje ih.

Pojavom prve funkcionalne riječi započinje lingvalna faza.

- Prvu jednostavnu rečenicu dijete urednog razvoja, prema njenim riječima, izgovori negdje između 17. i 20. mjeseca.

- S porastom kronološke dobi, vokabular postaje bogatiji, rečenice dulje i oko treće godine dijete formira osnovu na kojoj će se razvijati daljnji govorno-jezični procesi.

- Negdje oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja, priča događaje kojima je prisustvovalo, a izgovor glasova treba biti artikulacijski korektan.

Naznake 'problema'

Ono što je jako važno prije samog progovaranja su geste koje dijete razvija kao jedan vid neverbalne komunikacije s okolinom. Geste poput mahanja, slanja poljubaca, pokazne geste, se kod djeteta urednog razvoja razvijaju između devetog i dvanaestog mjeseca.

No, kod djeteta kod kojeg ne primjećujemo potrebu za neverbalnom komunikacijom s okolinom, geste se ne razvijaju onako kako to predviđaju razvojne norme, te se pomoć stručnjaka mora potražiti. Ako dijete ne razumije ili nedovoljno razumije govor okoline, ako je govor nerazumljiv i podsjeća na telegrafski, ako je govor nefunkcionalan tj. ne služi komunikaciji, ako je govor nedovoljno razumljiv ili nerazumljiv kada se to po skali razvoja govora ne očekuje, samo su neki od problema zbog kojih je važno da roditelj zatraži pomoć logopeda.

Slušajte svoje dijete, pratite njegove potrebe, igrajte se s djetetom, pričajte mu „svoje“ priče, čitajte mu, „tražite“ od djeteta da i ono sudjeluje u vašoj zajedničkoj interakciji i komunikaciji, bilo verbalno ili neverbalno.

Koliko god imate vremena, provedite što kvalitetnije vrijeme sa svojim djetetom, u prirodi, parku, šetnji… povezujući se s njim, učeći ga, te se prepustite da i ono uči vas.

Tekst: Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA; Logopedska ordinacija "LOGOPED", Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb E-mail: logoped9@gmail.com

Foto: Profimedia