Mnogo mladih pokuša počiniti suicid zbog cyberbullyinga, odnosno vršnjačkog nasilja putem interneta, alarmantni su to podaci na koje upozoravaju stručnjaci. Prema informacijama Hrabrog telefona, u odnosu na prošlu godinu čak je 50% porastao broj upita o suicidu i samoozljeđivanju djece i mladih, a dio odgovornosti svakako nose i društvene mreže. Istraživanje o odgovornom korištenju tehnologija, koje je za tvrtku A1 Hrvatska provedeno među djecom u dobi od 11 do 13 godina, pokazalo je da ih čak 63% smatra da je najveći problem interneta upravo cyberbullying, posebice objavljivanje fotografija drugih osoba bez njihova znanja, dok više od polovice osnovnoškolaca (54%) kao najveće probleme ističe neprikladan, vulgaran ili strašan sadržaj na društvenim mrežama. No cyberbullying ima puno lica i iznimno ga je važno na vrijeme prepoznati.
"Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati i slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Takvo se nasilje odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi. Djeca katkad na određenoj popularnoj internetskoj stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi. Nasilje na internetu uključuje i 'provaljivanje' u tuđe e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima“, upozoravaju stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba na svojim internetskim stranicama, napominjući da su posljedice nasilja preko interneta ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama.
Uistinu, 80% ispitanih smatra da smo jedni prema drugima gori online nego uživo. Naime, publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Nadalje, vrlo je mala mogućnost izbjegavanja nasilnog ponašanja jer se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje, pa i u vlastitom domu koji bi trebao biti najsigurnije mjesto za svako dijete.
Na takve situacije, ali i činjenicu da takav oblik nasilja treba sankcionirati te još više raditi na odgovornom korištenju tehnologija, upozorava i A1 Hrvatska kampanjom #BoljiOnline koju provodi u suradnji s Centrom za sigurniji internet.
Iskustva iz prve ruke
"Morala sam izgubiti dijete da drugi u Irskoj dobiju zaštitu“,, potresna je izjava Jackie Fox, čija je kći, Nicole Coco Fox (21), počinila samoubojstvo 2018. godine zbog vršnjačkog zlostavljanja na internetu. Budući da u Irskoj u tom trenutku nije postojao zakon kojim bi se kaznili zlostavljači, Fox se, upozoravaju u sklopu projekta #BoljiOnline, nastavila boriti kako bi kreirala zakon koji bi barem zaštitio druge žrtve.
U tome je konačno uspjela 2021. godine, kad je Irska usvojila Zakon Coco kojim se predviđa do sedam godina zatvora za osobe koje bez dozvole dijele intimne fotografije osoba. Kazna je predviđena i za krajnje uvredljivu komunikaciju s namjerom uznemiravanja. Jackie Fox sada želi da se taj zakon usvoji i u ostatku Europe.
"Za različite metode elektroničkog nasilja kaznenim zakonom određene su različite kazne. Zakon Coco definira ono što u Hrvatskoj već imamo definirano, ali javnost u to možda nije dovoljno upućena. Razlika je u tome što su u Zakonu Coco kazne veće, a nadamo se da će do takvih promjena doći i kod nas, ali i da će se osigurati kvalitetan tretman počinitelja, što sustavno nedostaje“, objašnjava psihologinja Martina Nikolić iz Centra za sigurniji internet. U hrvatskom Kaznenom zakonu donesenom 2021. godine stoji da će se osoba koja zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja, koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu, te tako povrijedi njezinu privatnost, biti kažnjena kaznom zatvora do godinu dana. Tko takve materijale učini dostupnima većem broju ljudi preko mreže, bit će kažnjen zatvorskom kaznom i do tri godine.
Ako su počinitelji kaznenih djela maloljetnici (do 18 godina) i mlađi punoljetnici (do 21 godinu), sudi im se prem Zakonu o sudovima za mladež, i to u obliku odgojne, sigurnosne mjere i maloljetničkog zatvora.
I Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET bavila se pitanjem vršnjačkog nasilja na internetu. U njihovom edukacijskom priručniku, koji je uredila Iva Jovović, zanimljivo je bilo pročitati iskustva mladih, tj. što oni misle o razlozima zbog kojih se događa cyberbullying.
"Mnogi se pitaju što to navodi mlade da maltretiraju svoje vršnjake. Neki napadači nemaju razloga za maltretiranje žrtve, već to rade iz čiste zabave. Neki, pak, to rade iz osvete, a neki zato što žele pokazati da su snažni i da drže sve konce u rukama. Takva skupina je najopasnija, najokrutnija prema svojim žrtvama. Oni često imaju probleme kod kuće, gdje su zlostavljani ili zapostavljeni i smatraju se manje važnima, nebitnima, nevidljivima. Zbog toga pronalaze među vršnjacima u školi one koji su 'nevidljivi', 'nevažni', 'slabi štreberčići' koje lako mogu zastrašiti i prikazati se kao snažni individualci. Oni se kod kuće osjećaju žrtvama i stoga pronalaze one u kojima prepoznaju sebe – i žele postati autoritet, netko važan koga se svi boje“, smatra tinejdžerica koja je svoje iskustvo iznijela u Edukacijskom priručniku o cyberbullyingu LET.
Što roditelji mogu učiniti?
Čak i ako se osjećaju bespomoćno te smatraju internet kompleksnim medijem s kojim djeca imaju više iskustva i spretnija su od njih, roditelji mogu poduzeti niz koraka da zaštitite svoje dijete. Najvažnije je biti prisutan i imati kontrolu nad onim što dijete gleda i objavljuje, a to je mnogo učinkovitije od zabrane pristupa.
"Zabrana će u pravilu djeci samo povećati interes. Također, djetetu treba objasniti zašto ga provjeravate. Možete reći da vas brine to što na nekim stranicama postroje sadržaji koji nisu primjereni te da je vaša roditeljska odgovornost i obveza paziti na to koliko vremena provodi na internetu“, savjetuje dr. sc. Gordana Buljan Flander u svojem priručniku za roditelje 'Odgajam li dobro svoje dijete', navodeći još neke korake kojima roditelj može imati učinkovitiji nadzor.
"Nikakva upozorenja ne mogu biti djelotvorna kao sam nadzor djeteta dok je na internetu. Istraživanja pokazuju da se najviše iskorištavanja i izlaganja neprimjerenim sadržajima dogodilo dok su djeca bila na internetu bez prisutnosti odraslih. Često roditelji zbog užurbanoga svakodnevnog života premalo pažnje i vremena posvećuju svojem djetetu te premalo nadziru kako ono provodi vrijeme. To ostavlja prostor u kojem se dijete može upustiti u ugrožavajuće i opasne aktivnosti. Već samo postavljanje jasnih pravila i granica daje djetetu osjećaj sigurnosti i zaštićenosti“, kaže psihologinja. Platforma #BoljiOnline, kojom A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet nastoje internet učiniti sigurnijim i pozitivnim mjestom za sve, mjesto je gdje će roditelji pronaći niz zanimljivih članaka. Cyberbulling, sigurnost na internetu, lažne vijesti, pretjerano korištenje tehnologija… u fokusu su ove platforme. Kako doprijeti do djeteta, tj. kako ga osvijestiti o prevelikom utjecaju online mediji; što se događa s tijelom kad smo predugo na internetu; tko odgaja tinejdžere na internetu, odnosno tko su im uzori; privatnost u virtualnom svijetu; kada je važno promijeniti lozinku… samo su neke od tema o kojima se svaki roditelj može educirati.
*Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.