Pandemija je udvostručila pojavu teškoća mentalnog zdravlja kod djece i mladih. Pad motivacije, usamljenost, izoliranost od vršnjaka, tjeskoba…, sve se češće vežu za najmlađu populaciju. Čak 12% djece od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ili njih 44.000 ima probleme povezane s mentalnim zdravljem, a te alarmantne brojke potaknule su Wiener osiguranje da, uz podršku stručnjaka s Hrabrog telefona i poznate influencere i YouTube zvijezde, pokrene pozitivnu promjenu kroz projekt 'Mentalna higijena'. Naime, projekt je zamišljen je kao edukacijska platforma čiji je cilj osvijestiti djecu (posebno onu u dobi od 12 do 14 godina) o važnosti mentalne higijene te ih uputiti na pravu adresu za stručnu pomoć. U tome im pomažu oni koji su za ovu populaciju itekako relevantni - TitTok i Instagram zvijezde.
Dobro znamo da djeca i mladi ne vole kad im se 'pametuje' te da nerijetko dobronamjerni savjeti roditelja naiđu na još veći otpor. U sklopu projekta 'Mentalna higijena' influenceri Ema Luketin, Adrian Lewa, Malajski Tapir, Rafthechild i Andrea Pacadi odazvali su se na grupni razgovor koji je moderirala psihologinja i apsolventica gestalt psihoterapije Anamarija Vuić. Što ih čini sretnima, što rade kad su pod stresom i kako reagiraju na negativne komentare otkrili su tijekom razgovora i pokazali kako ni u njihovom životu nije sve idilično kako bi se moglo pomisliti ako sudimo po društvenim mrežama.
Andrei Pacadi, baš kao i svima koji imaju puno obveza kroz dan, taj 'kaos' stvara svojevrsni stres, ali ona to rješava dobrom organizacijom.
'Moj je savjet napraviti neke planere i kalendare u kojima pišemo sve obveze. Ujutro se dignem, pogledam što imam i tako mi je lakše funkcionirati kroz dan i obaviti sve na vrijeme', kaže Andrea. Psihologica se složila da, kad netko ima problema s organizacijom i kaosom, ono što često pomaže u tome da bolje postavi ciljeve i radi efikasno, upravo su kalendari. Na papiru ili u mobitelu – svejedno, važno je da funkcionira.
Ivan Rado, poznatiji kao Malajski Tapir, šetnju koristi kao savršenu metodu da se 'resetira' i neke stvari pogleda iz nove perspektive. I, uistinu, fizička aktivnost vrlo je važna za mentalno zdravlje, potvrđuje to i psihologica, naglašavajući i to da je važno biti strpljiv i dozvoliti sebi greške.
'Neke stvari ne mogu dogoditi odmah, na greškama učimo. Kad sam bio mlađi to nisam znao, mrzio sam griješiti, a sada zna da se na greškama uči. Teško je prihvatiti pogrešku, ali time postaješ veća osoba', smatra Malajski Tapir.
Ema Luketin u videu je otkrila što bi poručila mlađoj sebi.
'To bi bilo da radim onako kako me srce vodi i da slušam taj 'gut feeling' koji imam u tim nekim situacijama, bez obzira što drugi kažu. U puno situacija sam bila nesigurna, tako je i danas, ali, opet, kad sjednem sama sa sobom, vidim i dubinski znam kojim putem želim ići dalje', kaže Ema, dok je psihologica potvrdila kako je, uistinu, važno tragati za tim osjećajem koji nam odgovara.
Adrian Popović ili Adrian Lewa osvrnuo se, između ostalog, na negativne komentare na društvenim mrežama. Na početku je, kaže, znao ulaziti u rasprave, no s vremenom je postao imun te shvatio da su mu jedino bitna mišljenja ljudi do kojih 'Loš komentar ne govori o tebi, nego o ljudima koji komentiraju na takav način. Možda su ustali na krivu nogu taj dan ili su jednostavno samo neugodni, no što god bio razlog, to ne može biti opravdanje', kaže psihologica Vuić.
Prekrasne fotografije, nasmiješena lica, vječna zabava… koje pratimo dok 'skrolamo' po ekranima šalju poruku kako svi žive živote u kojima nema problema i u kojima je sve savršeno. I dok zahvaljujući životnom iskustvu, odrasle osobe, ipak, mogu racionalizirati stvari, djeca i mladi skloni su misliti da se 'pravi život' događa drugima, što u njima može izazvati tjeskobu. I Anamarija Vuić slaže se da je novi način života donio i nešto drukčije probleme mladima.
'Glavni razlozi zbog kojih su prije pet godina tinejdžeri zvali Hrabri telefon bili su obiteljski odnosi te nasilje i zlostavljanje. Danas je to mentalno zdravlje, koje je glavni razlog više od četvrtine pozive. Jedan od razloga je zasigurno i veća svijest o tome da je Hrabri telefon mjesto za sve probleme djece i mladih, no i istraživanja također potvrđuju da sve više mladih doživljava depresivne ili anksiozne teškoće, a porastao je i broj hospitalizacija, osobito u zadnjih nekoliko godina. Osim potresa i pandemije, na to utječu i različiti pritisci kojima su izloženi, narušeni odnosi s roditeljima, nedostatak preventivnih programa te neadekvatna zdravstvena skrb o mentalnom zdravlju', smatra psihologinja Vuić.
Tražiti pomoć, osobito kad je u pitanju mentalno zdravlje, još je uvijek stigma, no posljednje vrijeme i to se lagano mijenja.
'Danas je sve više sadržaja na društvenim mrežama koji se bave temama emocija, mentalnog zdravlja i zdrave komunikacije. Mladi ih prate i brzo pronalaze, a ono što vidimo je da su spremniji razgovarati i potražiti pomoć. Ipak, tu ima još puno posla – s jedne strane u poticanju na traženje podrške, pogotovo kod dječaka i mladića, a s druge u osiguravanju da će tu pomoć i dobiti kad je potraže jer je broj stručnjaka u školama i zdravstvenom sustavu nedovoljan', kaže psihologinja Vuić, napominjući kako i roditelji trebaju 'dobro otvoriti oči' i na svaku naglu promjenu ponašanja djeteta obratiti pažnju, jer ona obično govori o tome da se osobi nešto važno događa.
'Pri tom ne govorim o suprotstavljanju roditeljima ili sukobima koji su uobičajeni za ovu dob. Povlačenje u sebe, agresija, samoozljeđivanje i različite druge poteškoće u ponašanju su svakako nešto što ne treba zanemariti i odgovornost je roditelja da reagiraju i potraže pomoć stručnjaka kada ih primijete', savjetuje Anamarija Vuić.
Čak 20% djece u svijetu ima neke psihičke smetnje, kažu podaci Svjetske zdravstvene organizacije, a od tog broja svako peto dijete dobiva adekvatnu pomoć. Ovi podaci posebno su zabrinjavajući ako ih promatramo u kontekstu da većina psihičkih poremećaja kod odraslih ima korijene u dječjoj dobi, tj. u poremećajima koji nisu bili na vrijeme dijagnosticirani i tretirani. Neke smetnje teže je prepoznati, jer djeca ne znaju ili ne žele izraziti svoja emocionalna stanja, a roditelji su skloni neka neobična ponašanja pripisivati pubertetu ili karakteru. Pozitivna slika o sebi, dobro podnošenje stresa i pozitivni vršnjački odnosi pokazuju da je dijete OK i da se dobro osjeća u svojoj koži. Primijetite li da nešto od ovoga 'šteka', a osobito ako se dijete počelo neobično ponašati, svakako potražite pomoć. Hrabri telefon uvijek je tu da djeci, ali i roditeljima, pomogne savjetima, a zanimljive priče i savjeti o metalnoj higijeni čekaju vas na ovoj web stranici, kao i na Instagram profilu i TikToku.
*Sadržaj nastao u suradnji s Wiener osiguranjem.