Čim dijete prohoda i polako uspijeva trčkarati, kod nekih se roditelja već javlja ideja o zajedničkom igranju nogometa, klizanju u paru i slično. No, uvod u neku konkretnu sportsku aktivnost za ovako malu djecu ipak treba biti prilagođen njihovoj zrelosti, tjelesnim mogućnostima i želji za igrom kroz koju oni najviše uče i treniraju svoje vještine. U vidu treba imati i djetetovo psihofizičko zdravlje jer u ovoj osjetljivoj dobi, unatoč svim prednostima koje fizičko kretanje i bavljenje sportom ima, postoji i druga strana medalje. Ako dijete na primjer osjeti da ima slabije rezultate od ostalih vršnjaka, može se osjetiti manje vrijednim i nemotiviranim, što nikako ne koristi izgradnji njegova karaktera. Osim nezrelosti u emocionalnom smislu, bavljenje sportom može dovesti i do tjelesnih ozljeda ako je dijete premoreno ili slučajno nezgodno padne. Istina, takvo što može se dogoditi pri bilo kakvoj bezazlenoj aktivnoj igri.

Kada krenuti s aktivnostima

Djeca vrlo jasno pokazuju do koje mjere mogu pratiti određena pravila, a kad im jednostavno treba predah ili razonoda. No, s tjelovježbom možete početi praktički od djetetova rođenja. Dijete uči kako sjediti, puzati, stajati, hodati, provlačiti se, trčati i sve je to potrebno kako bi svladali sve zahtjevnije motoričke vježbe. No, počevši negdje od šeste, sedme godine, tjelesna aktivnost postupno postaje više od same igre. Naime, u toj dobi djeca imaju stabilniju pozornost i bolju sposobnost zamjećivanja, usvajaju mnogobrojne psihomotorne vještine u igri, crtanju, građenju, sportu, poboljšava im se pamćenje i bolje razumijevaju igre s pravilima.

Ozbiljni sportski treninzi za većinu sportova počinju u dobi od osam do deset godina, stoga se opustite, još je dovoljno vremena da kod djeteta razvijete zanimanje za sport, no pripazite da ne pretjerate i postignete suprotan učinak.

Motivirajte dijete

Dijete može i smije mijenjati interese što se vrste sportova tiče, može u jednom trenutku poželjeti biti "ozbiljan" sportaš, a zatim rekreativac. U konačnici je bitno da potpuno ne odustane od sporta i redovite tjelesne aktivnosti. Stoga dijete treba vašu potporu u svojemu nastojanju da pravilno odabere ili da se, pak, zbog nekih nepredviđenih okolnosti ne predomisli. Možda ćete pasti u napast odlučiti umjesto njega, u "dobroj namjeri", da se bavi sportom koji zapravo najviše zanima vas same. Pa čak i ako dijete prihvati vašu ideju, budite spremni na mogućnost da nakon nekoga vremena od njega odustane ili mu se ne svidi društvo druge djece koja će s njime trenirati. Dijete od početka treba biti upoznato s mogućnošću odustajanja od daljnjeg treniranja, iako je poželjno da takvu odluku donese u suradnji s trenerom, odnosno roditeljima, te da tim činom ne ometa drugu djecu koja vježbaju.

Kako biste zadržali djetetovu motiviranost za bavljenje sportom, bilo da je riječ o rekreaciji ili redovitim treninzima, poštujte uvjete odabira tjelesnih vježbi za djecu:

  • pazite na stupanj psihofizičkog razvoja djeteta! Izbjegavajte vježbe s dugotrajnim napinjanjem mišića, vježbe za snagu koje zahtijevaju velik napor. Vježbe moraju uključivati umjereno treniranje cijeloga tijela, a ne samo njegovih pojedinih dijelova. Također treba izbjegavati prelagane ili preteške vježbe koje djecu prebrzo umaraju
  • pazite na dob: većina vježbi dopuštena je tek djeci od 6 godina nadalje (izbjegavajte vježbe u kojima je uključen samo rad mišića ruku i koje su vrlo naporne)
  • prethodna uvježbanost: djeca koja nisu išla u vrtić ili su se kasnije uključila u trening trebaju pojedinačno vježbati kako bi dostigla svoje vršnjake
  • djetetovo zdravstveno stanje: bolesna djeca ne smiju vježbati, čak i kad su u pitanju lakše prehlade. Djeca s osjetljivim zdravljem trebaju dobivati jednostavnije i manje zahtjevne vježbe

Kako sport utječe na tjelesno i mentalno zdravlje?

  • povećava se otpornost vezivnoga tkiva, tetiva i ligamenata, hrskavice i kostiju te izdržljivost velikih mišićnih skupina
  • pozitivno djeluje na imunološki i krvožilni sustav. Jačaju mišići, ali i unutarnji organi koji postaju zdraviji i snažniji
  • aktiviranje muskulature stimulira izdržljivost, snagu, sposobnost istezanja, koordinacije i sposobnost opuštanja
  • smanjuje se anksioznost i depresija
  • vježbaju se komunikacijske vještine s ostalim igračima
  • djetetu jača samopouzdanje i pozitivna slika o sebi

Foto: Thinkstock