Kako prepoznati razliku između poremećaja u razvoju i autizma?

Postavljanje dijagnoze iz spektra autizma u pravilu je iznimno dugačak proces. I zato prije konzultacije s liječnicima, pretraga i razrješavanja svih sumnji oko dijagnoze nije dobro donositi zaključke. To se, međutim može dogoditi dok roditelji sa strahom promatraju svoje dijete koje je počelo pokazivati neobične poteškoće ili dok obilaze poliklinike i liječnike ordinacije kako bi dobili odgovor. Previše koncentracije na određenu poteškoću pomiješano s neznanjem i nerazumijevanjem što sve ta dijagnoza sa sobom donosi, vrlo lako dovede do toga da se određene razvojne poteškoće nazovu autizmom koji to ustvari nije.

Neki problemi s vidom oponašaju simptome autizma

Najčešće se s autizmom povezuju poteškoće koje se pokazuju u socijalnom kontaktu s djetetom, odnosno nesposobnosti djeteta da bude prisutno i surađuje s roditeljem onako kako se očekuje. Socijalna interakcija može biti drugačija ako dijete od vrlo rane dobi primjerice ima neke poteškoće s osjetilima. Bebe koje se normalno razvijaju trebale bi, primjerice, biti u stanju pratiti roditeljev pogled. No, ako se iz nekog razloga djetetov vid ne razvija kako treba dijete će sigurno imati poteškoća u interakciji s roditeljima jednostavno zbog toga što ih ne vidi kako treba. I zato se u slučaju ikakvih poteškoća u interakciji s djetetom obavezno mora obaviti pregled vida kako bi se isključile tegobe s vidom.

Spor razvoj govora i problemi sa sluhom

„Djeca koja imaju problema sa sluhom mogu imati problema s razvojem govora i jezika kao i djeca s autizmom“, kaže Adesman. No, ističe i da se kašnjenje govora neće nužno javiti ako nema značajnih problema sa sluhom na oba uha. Stoga dijete s ponavljajućom infekcijom jednog uha vjerojatno neće razviti kašnjenje u jeziku.

Također, Adesman naglašava kako će djeca s problemima sa sluhom često biti vrlo vizualno aktivna:„Autistična djeca će imati ili izbjegavanje pogleda ili neće biti tako vizualno angažirana“.

Neki problemi u ponašanju mogu se objasniti poremećajem senzorne integracije

Za djecu s autizmom općenito se smatra da su osjetljiva na određene senzorne (osjetilne) podražaje, no treba istaknuti da ima mnogo autistične djece koja to nisu. S druge strane ima djece koja nisu autistična, ali su izrazito osjetljiva na zvukove, dodir, boje... Takvu djecu odjednom može razbjesniti etiketa na majici koja ih grebe po leđima ili pogled u neku boju koja im ne odgovara ili pak velika buka. Takvo dijete možda ima poremećaj senzorne integracije.

Razumijevanje mentalnih poteškoća

Na svako dijete s dijagnozom autizma dolazi jedno do dvoje s dijagnozom drugih intelektualnih poteškoća, primjerice dijagnoza fetalnog alkoholnog sindroma (izloženost fetusa alkoholu u trudnoći) ili Down sindroma. Činjenica je da su te, prije svega intelektualne poteškoće, češće od autizma, a često mogu imati zajedničke simptome.

„Dakle, kod djece kod koje vrlo rano zamijetite zaostajanje u razvoju govora, prvo treba pomisliti na poremećaj razvoja govora,“ objašnjava Adesman. „Sljedeće na što trebate misliti su mentalne poteškoće. Tek treće na što trebate misliti jest autizam.“

Autizam i psihološki poremećaji

Starija djeca mogu razviti opsesivna ponavljajuća ponašanja ili pokazivati neobična socijalna ponašanja i povlačiti se u sebe. Ti se simptomi pripisuju opsesivno-kompulzivnim poremećajima ili anksioznosti koji nerijetko mogu zavesti prema dijagnozi autizma, a usvari je riječ o psihološkim poremećajima.

Na kraju, roditelji trebaju pokušati maksimalno uključiti razum, nastaviti se informirati i svakako uzeti u obzir činjenicu koju ističe dr. Andrew Adesman.: "Ne postoji jedinstvena značajka koja određuje ili isključuje dijagnozu ASD-a."

Izvor: Fatherly.com

Foto: Profimedia